Akutni vs hronični stres: razlike, simptomi i liječenje

Akutni stres i hronični stres: zašto je razlika važna?

Akutni stres je dio života: kratko “paljenje alarma” u tijelu kada se dogodi nešto izazovno. Međutim, kada se stres ne gasi nego postane stalan (hronični), može s vremenom povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema – i mentalno i fizički.

Da biste lakše prepoznali što se događa, korisno je razumjeti osnovu: stres je prirodna reakcija tijela na zahtjev ili prijetnju. Ponekad vas motivira i štiti; ponekad vas iscrpljuje. U nastavku ćemo jasno objasniti Akutni vs hronični stres, njihove simptome, uzroke i mogućnosti liječenja, uz praktične korake koje možete primijeniti odmah.

Ako želite širi uvod o tome kako stres utječe na tijelo i svakodnevno funkcioniranje, pogledajte i naš vodič: stres.

Što je akutni stres?

Akutni stres je stres koji osjećate kao izravnu posljedicu određene situacije ili događaja. To je, primjerice, akutni stres kada kasnite na sastanak i odjednom osjetite “navalu” napetosti: srce brže radi, misli su raspršene, a koncentracija pada.

U takvim trenucima tijelo prelazi u poznatu reakciju “bori se ili bježi”. To uključuje oslobađanje hormona stresa, ubrzanje pulsa i pojačanu budnost. Dobra vijest je da se kod akutnog stresa tijelo često relativno brzo vraća u ravnotežu čim situacija prođe ili se riješi.

Ponekad ljudi akutni stres zamijene s tjeskobom ili napadom panike, posebno ako se javljaju palpitacije, otežano disanje ili “stisak” u prsima. U tom kontekstu može pomoći razumjeti i razliku između stresa, tjeskobe i anksioznosti.

Što je hronični stres?

Hronični stres je rezultat stresa koji se gomila zbog ponovljenog ili stalnog izlaganja stresnim situacijama – i ponavljanih hormonskih “valova” koje tijelo oslobađa tijekom svake epizode. Umjesto kratkog alarma, tijelo ostaje u stanju povišene pripravnosti tjednima ili mjesecima.

Mnogi faktori mogu dovesti do hroničnog stresa, uključujući teškoće u odnosima, stalne zahtjeve na poslu, dugotrajnu financijsku neizvjesnost ili opterećenje brigom o drugima. Nerijetko se hronični stres isprepliće s anksioznošću ili depresivnim simptomima. Ako primjećujete da stres i raspoloženje idu “u paketu”, korisno je pročitati i: depresija i stres.

Akutni vs. hronični stres: simptomi

Akutni i hronični stres dijele neke preklapajuće simptome. Ipak, velika razlika je u trajanju: simptomi hroničnog stresa su dugotrajniji, ponavljaju se češće i teže ih je kontrolirati bez promjene navika ili podrške.

Simptomi akutnog stresa

• agresija ili napetost
• nesanica (poteškoće sa uspavljivanjem)
• anksioznost ili osjećaj unutarnjeg nemira
• promjene raspoloženja
• poteškoće s koncentracijom
• razdražljivost
• noćne more

Ovi simptomi često dođu naglo i obično se smire nakon što se situacija razriješi. Ako se uz napetost pojavi i značajna anksioznost, možete pogledati i osnovne informacije o tome što je anksioznost.

Simptomi hroničnog stresa

• anksiozni poremećaji
• razdražljivost ili ljutnja
• depresija ili osjećaj bezvoljnosti
• izolacija i povlačenje od ljudi
• bolovi i “napetost u tijelu”
• umor koji se ne popravlja ni nakon odmora

Moguće komplikacije dugotrajnog (hroničnog) stresa

Vremenom, hronični stres može dovesti do dodatnih komplikacija ili pogoršati postojeće zdravstvene probleme. To može uključivati:

• debljanje ili gubitak težine
• povišen krvni tlak
• povišen kolesterol
• akne i druge kožne probleme
• nizak libido
• hipertireozu (kod nekih osoba)
• čir na želucu
• probavne probleme
• zabrinutost za zdravlje srca
• dijabetes tipa 2

Ako primjećujete da vam stres utječe na san (što je vrlo čest obrazac), pogledajte i praktične savjete: kako se riješiti nesanice.

Akutni vs. hronični stres: uzroci

Stres je reakcija koja se događa kada nešto aktivira tjelesnu reakciju “bori se ili bježi”. Ubrzava rad srca, pojačava budnost i “usmjerava” energiju na brzu reakciju. Širok raspon stvari može uzrokovati akutni stres, a ključ je da su ti stresori obično kratkotrajni.

Uobičajeni uzroci akutnog stresa

Općenito, akutni stres je reakcija na situacije koje je teško kontrolirati, ali su privremene, kao što su:

• prometne nesreće
• medicinski hitni slučajevi
• rokovi na poslu
• neočekivani troškovi
• nadolazeći važni događaji (ispiti, razgovori za posao)
• promet i gužve
• nepovoljno vrijeme
• putovanja i promjene rutine

Uobičajeni uzroci hroničnog stresa

S druge strane, hronični stres je reakcija na dugotrajne stresore. Takvi stresori održavaju tijelo u stanju povišene pripravnosti dulje vrijeme. Primjeri situacija koje mogu dovesti do hroničnog stresa uključuju:

• zahtjevne poslove i stalni pritisak performansi
• financijske poteškoće
• napete osobne odnose
• nestabilne životne situacije
• kroničnu bolest (vlastitu ili člana obitelji)
• ulogu skrbnika (dugotrajna briga o nekome)

U situacijama kada je stres povezan s traumatskim događajem, važno je razlikovati “običan” stres od stanja koja zahtijevaju stručnu procjenu, poput akutnog stresnog poremećaja ili posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).

Akutni vs. hronični stres: mogućnosti liječenja

Mogućnosti liječenja ovise o težini i načinu na koji stres utječe na vaš život. Akutni stres često ne zahtijeva “liječenje” u klasičnom smislu, osim ako ne počne značajno ometati svakodnevne obaveze ili se javlja vrlo često.

Kod čestih epizoda akutnog stresa

Ako često doživljavate epizode akutnog stresa, liječnik primarne zdravstvene zaštite može preporučiti promjene načina života, poput:

• Povećanje tjelesne aktivnosti: redovno kretanje i vježbanje pomažu tijelu da se “vrati u ravnotežu” nakon stresa.
• Smanjenje unosa kofeina: kofein može pojačati fizičke simptome stresa kod nekih ljudi.
• Odvajanje vremena za opuštanje: briga o sebi kroz tople tuševe/kupke, jogu, meditaciju i vrijeme s bliskim ljudima.
• Izbjegavanje okidača stresa: kada je moguće, promjena ili prilagodba stresnih situacija smanjuje ukupno opterećenje.
• Smanjenje unosa šećera: uravnotežena prehrana može pomoći stabilnijoj energiji i raspoloženju.
• Odvajanje od telefona i uređaja: manje vremena na društvenim mrežama i vijestima može sniziti doživljaj preplavljenosti.

Za brzu regulaciju nervnog sistema, nekim ljudima pomaže i jednostavna tehnika disanja: disanje 4-7-8.

Liječenje hroničnog stresa

Liječenje hroničnog stresa može biti složenije. Često je kombinacija pristupa: dio tretmana pomaže da se smanji stres, a dio da se ublaže simptomi koji su se već razvili (nesanica, anksioznost, probavne smetnje i sl.). Mogućnosti mogu uključivati:

• Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT): terapijska metoda koja pomaže prepoznati obrasce razmišljanja i ponašanja te usvojiti efikasnije strategije suočavanja. Više o ovoj temi: kognitivno-bihevioralna terapija (KBT).
• Smanjenje stresa temeljeno na svjesnosti (MBSR): strukturirani pristup koji uči tehnike usmjeravanja pažnje i regulacije reakcija na stres.
• Lijekovi: ponekad lijekovi na recept za anksioznost ili depresiju mogu pomoći kod simptoma hroničnog stresa, ovisno o procjeni liječnika.
• Liječenje specifično za simptome: liječnik može preporučiti terapiju za komplikacije ili simptome povezane sa stresom (npr. nesanica ili sindrom iritabilnog crijeva).

Ako vam stres značajno remeti san, uz liječnički savjet može pomoći i plan higijene sna. Dodatne smjernice potražite u tekstu kako zaspati.

Kada potražiti liječnika?

Stres je normalna reakcija, ali postoje situacije kada je važno potražiti stručnu pomoć – posebno ako simptomi traju dugo, pogoršavaju se ili ometaju život. Obratite se liječniku ili stručnjaku za mentalno zdravlje ako primijetite:

• simptome stresa koji traju tjednima bez poboljšanja ili se pogoršavaju
• izraženu anksioznost, učestale napade panike ili osjećaj gubitka kontrole
• tešku nesanicu ili značajne promjene sna koje utječu na funkcioniranje
• trajnu razdražljivost, povlačenje od ljudi ili simptome depresije
• učestale somatske tegobe (bolovi, probavne smetnje, izrazit umor)
• korištenje alkohola, nikotina ili tableta kao glavnog “alata” za smirenje
• misli o samoozljeđivanju – u tom slučaju potražite hitnu pomoć odmah

Za dodatne provjerene informacije o stresu i načinima upravljanja stresom možete pogledati savjete na NHS i pregled pristupa upravljanju stresom na Mayo Clinic.

Za van (zaključak)

Akutni stres je stres koji proizlazi iz određene, privremene situacije ili događaja i može izazvati simptome poput anksioznosti i nesanice. Hronični stres je stres koji je rezultat trajne situacije poput zahtjevnog posla ili kronične bolesti te može dovesti do dugotrajnih poremećaja fizičkog i mentalnog zdravlja.

Ako se simptomi ponavljaju ili traju, često pomaže kombinacija promjena životnog stila, psihoterapije (npr. KBT), tehnika svjesnosti i – po potrebi – medicinski nadzor i terapija.

Disclaimer

Ovaj članak je informativnog karaktera i ne zamjenjuje savjet liječnika, dijagnozu ili liječenje. Ako imate zabrinjavajuće simptome, potražite stručnu pomoć.