Fizički simptomi stresa

Jaki stres može pokrenuti cijeli niz simptoma – od umora i nesanice do vrlo konkretnih fizičkih promjena poput glavobolje, pojačanog znojenja ili pogoršanja stanja kože. Iako se stres često doživljava kao “psihički problem”, tijelo ga itekako osjeti.

U nastavku prolazimo kroz to što je stres, koji su najčešći fizički simptomi stresa, zašto se javljaju te koje strategije (od rutine spavanja do razgovora s terapeutom) mogu pomoći da se simptomi smire i da se organizam vrati u ravnotežu.

Što je stres?

Stres možemo opisati kao osjećaj preopterećenosti i teškoće da se nosimo s mentalnim ili emocionalnim pritiskom. On može imati i psihološke i tjelesne posljedice.

Važno je razlikovati kratkotrajni (akutni) stres, koji ponekad može potaknuti fokus i reakciju, od dugotrajnog (kroničnog) stresa koji iscrpljuje organizam. Ako želiš jasnu usporedbu, pogledaj vodič: akutni vs hronični stres.

Većina ljudi se u nekom periodu života susretne s intenzivnim stresom. U jednom istraživanju iz 2015. godine čak je 59% odraslih prijavilo visoku razinu “percipiranog stresa”, što pokazuje koliko je problem čest u modernom načinu života.

Sažetak: Stres je čest, a kada traje dugo, može se “preliti” iz glave u tijelo i postati izvor stvarnih, opipljivih simptoma.

Najčešći fizički simptomi stresa

Smanjena energija, umor i nesanica

Dugotrajan stres može dovesti do kroničnog umora i poremećaja spavanja, što se brzo pretvara u smanjenu razinu energije tijekom dana. Mnogi ljudi primijete da im je teško “ugasiti misli” navečer, a ujutro se bude iscrpljeni.

Briga, stalno prežvakavanje problema i napetost mogu narušiti uspavljivanje ili održavanje sna. Kod nekih se to preklapa s anksioznošću – npr. stanje “na oprezu” i noćno razbuđivanje. Više o toj vezi pročitaj u članku anksioznost i nesanica, a ako tražiš praktične korake, koristan je vodič kako se riješiti nesanice.

Važno je naglasiti: ne doživi svatko nesanicu u stresnom razdoblju, ali kada se dogodi, ona lako pojača ostale simptome (razdražljivost, napetost, bolove, slabiju koncentraciju).

Promjene u libidu

Stres može utjecati i na seksualni nagon. Kod nekih ljudi se libido smanjuje jer tijelo “štedi energiju” i prioritet daje preživljavanju, oporavku i sigurnosti. Kod drugih, pak, stres može uzrokovati oscilacije: jedan period potpuni pad interesa, a drugi period pojačanu potrebu za bliskošću.

Uz stres, promjene libida mogu imati i druge uzroke: hormonalne promjene, umor, odnosne teškoće, depresivno raspoloženje, lijekovi ili kronične bolesti.

Depresivnost, bezvoljnost i “težina u tijelu”

Kronični stres se u nekim slučajevima povezuje s pojavom depresivnih epizoda. To nije samo “loše raspoloženje” – mnogi ljudi opisuju osjećaj težine, usporenosti, manjak motivacije, promjene apetita i sna te gubitak interesa za stvari koje su prije veselile.

Ako primjećuješ da se stres i pad raspoloženja isprepliću, pogledaj temu depresija i stres i vodič kroz simptome depresija. Ako ti treba strukturiran plan i ideje “što sad”, može pomoći i tekst pomoć za depresiju.

Na razini biologije, stres aktivira hormonalne mehanizme (kortizol, adrenalin) koji dugoročno mogu utjecati na raspoloženje, upalne procese i osjetljivost živčanog sustava. Ako želiš dublje objašnjenje, vidi: HPA os, kortizol i depresija.

Za dodatni pregled tipičnih znakova i reakcija tijela na stres, koristan je i pregled na Mayo Clinic.

Fizički učinci stresa na tijelo

Akne i promjene na koži

Kod nekih ljudi stres se “vidi” na koži. Iako stres nije jedini uzrok akni, više razine stresa se u istraživanjima često povezuju s pogoršanjem akni, posebno u periodima ispita ili većeg pritiska.

Jedno objašnjenje je ponašajno: kada smo pod stresom, češće dodirujemo lice, trljamo kožu ili “čačkamo” nepravilnosti, što može širiti bakterije i pojačati upalu. Drugo objašnjenje je hormonalno: stresni hormoni mogu utjecati na lučenje sebuma i reaktivnost kože.

• Akne se mogu pogoršati u stresnim periodima.
• Dodirivanje lica i poremećaj sna često dodatno pogoršavaju stanje.
• Ako su akne nagle i jake, vrijedi provjeriti i druge uzroke (hormoni, kozmetika, lijekovi).

Glavobolje, napetost mišića i “stisnuta čeljust”

Stres je čest okidač glavobolja, posebno tenzijskih glavobolja. Napetost mišića vrata, ramena i čeljusti može stvarati pritisak i bol, a dugotrajan “grč” tijela povećava osjetljivost na neugodu.

Osim stresa, glavobolje mogu potaknuti i manjak sna, neredoviti obroci, dehidracija, alkohol, hormonalne promjene i dugotrajno gledanje u ekran.

Kronična bol

Bolovi u leđima, vratu ili “tupu bol” po tijelu neki ljudi prvi put primijete upravo u stresnim mjesecima. U dijelu osoba kronična bol se povezuje s povišenim kortizolom i trajno aktiviranim “alarmnim sustavom” tijela.

Važno je napomenuti: bol može imati mnoge uzroke (ozljede, loše držanje, oštećenje živaca, upalne bolesti). Stres može pogoršati doživljaj boli, ali ne treba automatski pretpostaviti da je on jedini uzrok.

Češće prehlade i infekcije

Ako ti se čini da si “stalno bolestan/bolesna”, kronični stres može biti jedan od faktora. Stres može utjecati na imunološki odgovor, pa u nekim situacijama organizam slabije reagira na infekcije ili se sporije oporavlja.

Ipak, imunitet nije samo stres: prehrana, san, fizička aktivnost, kronične bolesti i određeni lijekovi također igraju veliku ulogu.

Probavni problemi (žgaravica, proljev, zatvor)

Probavni sustav je vrlo osjetljiv na stres. Kod nekih ljudi stres dovodi do zatvora, kod drugih do proljeva ili žgaravice, a kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva simptomi se mogu pojačati u “težim” danima.

Osim stresa, probavne smetnje mogu uzrokovati i prehrana, intolerancije, infekcije, lijekovi i hormonalne promjene. Ako se smetnje ponavljaju ili se pojačavaju, dobro je napraviti procjenu s liječnikom.

Promjene apetita i debljanje

U stresu se može dogoditi jedno od dva: apetit naglo padne ili se pojača, često uz “grickanje” bez svijesti o količini. To se posebno događa kada stres traje dugo i kada je san loš.

Promjene apetita mogu dovesti i do fluktuacija težine. Istraživanja ukazuju da osobe s višim razinama kroničnog stresa mogu imati veći rizik od postupnog debljanja, no ovaj odnos je složen i ovisi o navikama, genetici, snu i životnom stilu.

Ubrzan rad srca, “lupanje” i povišen tlak

Stresni događaji mogu privremeno ubrzati rad srca jer se u tijelu oslobađa adrenalin. To se može osjetiti kao “lupanje”, preskakanje ili neugodan pritisak u prsima. Ako želiš dodatno razumjeti ove senzacije, pogledaj palpitacije srca.

Kod nekih ljudi kronični stres doprinosi i povišenom krvnom tlaku ili lošijoj kontroli tlaka. Više o toj vezi pročitaj u članku stres i visoki krvni tlak.

Pojačano znojenje

Pojačano znojenje, posebno na dlanovima, stopalima ili ispod pazuha, čest je “autonomni” odgovor na stres i anksioznost. Kod nekih osoba to može biti vrlo izraženo i stvoriti dodatnu nelagodu, pa se ulazi u krug: sram ili strah → više stresa → više znojenja.

Brzi podsjetnik: fizički simptomi stresa najčešće se vide kao kombinacija više znakova, a ne kao jedan izoliran simptom.

• umor, iscrpljenost, nesanica
• glavobolje i napetost mišića
• akne i promjene na koži
• probavne smetnje (žgaravica, proljev, zatvor)
• promjene apetita i težine
• lupanje srca, ubrzan puls, povišen tlak
• pojačano znojenje
• pad raspoloženja, razdražljivost, bezvoljnost

Mogućnosti liječenja i upravljanja stresom

Bilo bi idealno da postoji “jedna tableta” koja ukloni stres, ali stvarnost je da stres nastaje iz mnogo uzroka i svatko ga doživljava drugačije. Zato plan upravljanja stresom treba biti personaliziran.

Razgovor s liječnikom ili terapeutom često je najbolji prvi korak – pomaže procijeniti uzroke stresa i provjeriti jesu li simptomi doista posljedica stresa ili postoji i drugo zdravstveno stanje.

Ako ti trebaju konkretne ideje, kreni od vodiča kako se osloboditi stresa. U praksi mnogima pomaže kombinacija navika, strukture dana i rada na mislima, a KBT je jedna od najčešće korištenih metoda: kognitivno-bihevioralna terapija (KBT).

Praktični koraci (svakodnevne promjene)

• Pravi kratke pauze od vijesti i sadržaja koji te “dodatno puni” brigom.
• Radi pauze od ekrana (telefon, TV, računalo) i napravi “digitalni predah”.
• Uvedi redovitu tjelovježbu (i lagana šetnja se računa) te stabilan ritam spavanja.
• Hrani se redovitije i povećaj udio namirnica bogatih nutrijentima.
• Vježbaj sporo disanje, progresivno opuštanje ili kratku meditaciju.
• Ograniči alkohol i supstance – kratkoročno mogu “umrtviti” osjećaje, ali dugoročno pogoršavaju stres.
• Razgovaraj s bliskom osobom ili stručnjakom – podrška je terapijska sama po sebi.
• Uključi se u aktivnosti koje ti vraćaju osjećaj smisla (hobi, zajednica, volontiranje, vjera).

Šire smjernice i objašnjenje simptoma stresa možeš pronaći i na NHS.

Ako se osjećaš preopterećeno, ako gubiš kontrolu nad svakodnevnim funkcioniranjem ili imaš misli o samoozljeđivanju, važno je odmah potražiti pomoć. U hitnim situacijama nazovi lokalni broj hitne pomoći (u EU je to 112) ili se obrati najbližoj hitnoj službi.

Kada potražiti liječnika?

Fizički simptomi stresa često su prolazni, ali ponekad mogu biti znak drugog zdravstvenog problema ili upozorenje da je organizam “na rubu”. Javi se liječniku ako primijetiš:

• bol u prsima, izrazitu kratkoću daha, nesvjesticu ili iznenadan osjećaj “gušenja”
• naglu, jaku glavobolju, smetnje govora, slabost jedne strane tijela ili druge neurološke simptome
• titraje/preskakanje srca uz vrtoglavicu ili bol u prsima
• nesanicu koja traje tjednima i remeti funkcioniranje
• dugotrajne probavne smetnje, krv u stolici ili neobjašnjiv gubitak težine
• simptome depresije koji traju dulje od 2 tjedna (bezvoljnost, beznađe, gubitak interesa)
• misli o samoozljeđivanju ili samoubojstvu (hitno potraži pomoć)

Liječnik može pomoći procijeniti je li stres primarni uzrok ili je potrebno dodatno ispitivanje (krvne pretrage, hormoni štitnjače, EKG, procjena sna itd.).

Komplikacije dugotrajnog stresa

Kronični stres može zahvatiti cijelo tijelo. Ako se ne kontrolira i ne smanjuje, s vremenom može povećati rizik od ozbiljnijih problema, poput:

• bolova u leđima i trajne napetosti mišića
• pogoršanja simptoma astme ili KOPB-a
• povišenog krvnog tlaka te većeg rizika od moždanog ili srčanog udara
• pogoršanja mentalnog zdravlja (anksioznost, depresija, burnout)

Zaključak

Povremeni stres je dio života, ali kada stres postane kroničan, tijelo počne slati jasne signale: umor, nesanica, glavobolje, probavne smetnje, promjene apetita, znojenje ili lupanje srca. Prepoznavanje ovih znakova je važan prvi korak.

Dobra vijest je da se stres često može ublažiti kombinacijom promjena životnog stila, boljom higijenom sna, tjelesnom aktivnošću, tehnikama opuštanja i razgovorom sa stručnjakom. Ne moraš sve riješiti odjednom – dovoljno je krenuti s jednim malim korakom koji možeš ponavljati svaki dan.

Samo jedna stvar: stres i anksioznost se često preklapaju

Stres i anksioznost imaju puno zajedničkog, ali anksioznost ima i svoju kliničku klasifikaciju te se ponekad liječi specifičnim terapijama ili lijekovima. Ako nisi siguran/na što se događa, može pomoći objašnjenje razlika između stresa, tjeskobe i anksioznosti.

Neki fizički simptomi (npr. ubrzano disanje, stezanje u prsima) mogu izgledati zastrašujuće, ali često su dio stresno-anksiozne reakcije. Ako ti se to događa, korisno je pročitati i anksioznost i otežano disanje.

Disclaimer: Ovaj tekst je informativne prirode i ne zamjenjuje pregled liječnika. Ako su simptomi jaki, novi ili se pogoršavaju, potraži stručni savjet.