Uzroci stresa

Možda osjećate da ste pod stresom zbog jednog velikog događaja ili teške situacije u svom životu, ali stres se jednako često nakuplja zbog niza malih, svakodnevnih briga koje se s vremenom zbrajaju.

U takvim okolnostima može biti vrlo teško jasno prepoznati što je točno vaš osobni okidač i koji su stvarni uzroci stresa, pa se sve može činiti kao jedna velika magla napetosti i brige.

Ovaj tekst će vam pomoći da bolje razumijete kada se stres obično javlja, zašto vas određene stvari posebno opterećuju i koje vrste situacija najčešće dovode do stresa, kao i zašto čak i naizgled sretni događaji mogu biti iznenađujuće stresni.

Ako želite širu sliku o tome što je stres i kako utječe na tijelo i psihu, možete pročitati i naš opći vodič o stresu.

Dugotrajni, kronični stres ne utječe samo na raspoloženje, nego može povisiti rizik od povišenog krvnog tlaka, srčanih bolesti, probavnih tegoba, poremećaja spavanja te problema s pamćenjem i koncentracijom.

Kada možete osjetiti stres?

Stres se može pojaviti u različitim trenucima i okolnostima, ali ljudi ga najčešće doživljavaju kada osjećaju da su zahtjevi okoline veći od njihovih trenutnih resursa, energije ili vremena.

Možete osobito snažno osjetiti stres ako niste sigurni osjećate li prije svega stres, tjeskobu ili anksioznost – u tom slučaju može vam pomoći da bolje razumijete razliku između stresa, tjeskobe i anksioznosti.

Stres se može javiti, primjerice, kada:

• osjećate da ste pod velikim pritiskom, bilo na poslu, u obitelji ili u vlastitim očekivanjima od sebe
• prolazite kroz veliku promjenu u životu, poput selidbe, promjene posla, prekida veze ili ozbiljne dijagnoze
• živite u razdoblju neizvjesnosti, kada ne znate kakav će biti ishod neke situacije ili koliko će dugo potrajati
• stalno brinete o nečemu – zdravlju, poslu, novcu, članovima obitelji – i imate osjećaj da vam je misao uvijek na istom problemu
• imate dojam da nemate nikakvu ili gotovo nikakvu kontrolu nad ishodom situacije u kojoj se nalazite
• nosite odgovornosti koje doživljavate kao prevelike, bilo da se radi o brizi za djecu, starije, posao ili financije
• imate premalo aktivnosti, socijalnog kontakta ili osjećaja smisla u svakodnevici pa vas i „prazan hod“ počinje dodatno opterećivati
• doživljavate diskriminaciju, mržnju, zlostavljanje ili nepravedan tretman koji vas dugoročno emocionalno iscrpljuje

Ako vas istodobno prate i brojni tjelesni znakovi poput napetih mišića, nesanice, ubrzanog rada srca ili probavnih tegoba, korisno je dodatno se informirati o tome kako izgledaju fizički simptomi stresa.

Zašto me određene stvari toliko stresiraju?

Dvoje ljudi može doživjeti potpuno istu situaciju, ali je procijeniti sasvim drukčije – ono što jednoj osobi gotovo i ne predstavlja problem, drugoj može biti izrazito stresno.

Na to koliko ćete se osjećati pod stresom u određenoj situaciji utječu brojni osobni i okolinski čimbenici.

Neki od važnih čimbenika koji oblikuju vaše iskustvo stresa uključuju:

• koliko se ugodno ili sigurno osjećate u određenim okruženjima (npr. među većom skupinom ljudi ili u konfliktnoj situaciji)
• što se još istodobno događa u vašem životu – lakše je nositi se s jednim problemom nego s više njih odjednom
• vaša prošla iskustva, uključujući traume, gubitke i ranije stresne situacije, te način na koji su utjecali na sliku o sebi i svijetu
• resurse koji su vam dostupni, poput vremena, novca, stabilnog posla, sigurnog smještaja ili praktične pomoći
• razinu emocionalne i praktične podrške koju dobivate od obitelji, partnera, prijatelja ili zajednice

Zbog toga situacije koje vama možda ne predstavljaju veliki problem mogu kod neke druge osobe izazvati snažan stres – i obrnuto.

Određeni događaji ponekad vas mogu jako opteretiti, a drugi put proći gotovo nezapaženo, ovisno o tome u kakvoj ste formi i što se još paralelno događa u vašem životu.

Na primjer, odlazak u kupovinu namirnica može biti sasvim rutinska obveza ako imate dovoljno vremena, novca i energije, ali može postati izrazito stresan ako žurite, imate ograničen budžet ili pripremate veću proslavu za mnoge ljude.

Dugotrajna izloženost intenzivnom stresu može doprinijeti razvoju mentalnih poremećaja poput anksioznih i depresivnih smetnji, pa je važno reagirati na vrijeme i po potrebi potražiti stručnu pomoć.

Više o tome kako se stres može povezati s razvojem anksioznih poremećaja pročitajte u našem članku o tome što je anksioznost.

Koje vrste situacija mogu uzrokovati stres?

Uzroci stresa mogu se pojavljivati u gotovo svim područjima života – od osobnog zdravlja i obiteljskih odnosa, preko posla i školovanja, pa sve do financija i društvenog okruženja u kojem živite.

Neki od tih okidača dovode do kratkotrajnog, akutnog stresa, dok drugi, ako potraju, mogu prijeći u kronični stres koji ima veći utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje.

Ako želite bolje razumjeti razliku između akutnog i kroničnog stresa, korisno je pročitati naš tekst o tome što razlikuje akutni i kronični stres.

Osobni život i zdravlje

Na osobnoj razini, stres često nastaje kada se suočavate s promjenama, gubicima ili situacijama u kojima se osjećate ranjivo i nesigurno.

• bolest ili ozljeda, bilo da je riječ o iznenadnom zdravstvenom problemu ili dugotrajnoj kroničnoj bolesti
• trudnoća, porod i prilagodba na novu ulogu roditelja, bez obzira na to koliko ste dijete željeli
• poteškoće s plodnošću i dugotrajni pokušaji da dobijete dijete
• težak gubitak voljene osobe ili blizak susret sa smrću
• doživljavanje bilo kojeg oblika zlostavljanja, bilo fizičkog, emocionalnog, seksualnog ili ekonomskog
• iskustvo kaznenog djela ili uključivanje u pravosudni sustav, poput uhićenja, odlaska na sud ili svjedočenja
• organiziranje složenog događaja, primjerice velikog putovanja, vjenčanja ili preseljenja u drugi grad ili državu
• naizgled obične svakodnevne obveze – vođenje kućanstva, briga o djeci, korištenje javnog prijevoza – kada ih je previše ili ste već iscrpljeni

Nakon izrazito traumatičnih događaja, dio ljudi može razviti posttraumatski stresni poremećaj (PTSP); o tome možete više saznati u tekstu o tome što je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).

U nekim slučajevima reakcije neposredno nakon traume mogu nalikovati akutnom stresnom poremećaju, o kojem detaljnije pišemo u tekstu o akutnom stresnom poremećaju.

Prijatelji i obitelj

Odnosi s bliskim osobama mogu biti snažan zaštitni faktor, ali i jedan od glavnih izvora stresa, osobito kada su prisutni konflikti ili velike životne promjene.

• vjenčanje ili sklapanje građanskog partnerstva, uz sve pripreme, očekivanja i promjene koje takav korak donosi
• prekid veze ili razvod, s emocionalnim, pravnim i financijskim posljedicama
• teški odnosi s roditeljima, braćom i sestrama, djecom ili bliskim prijateljima, uključujući česte svađe, nerazumijevanje ili nedostatak podrške
• briga za bolesnog, starijeg ili ovisnog člana obitelji, posebno ako već imate mnogo drugih obveza

Zapošljavanje i obrazovanje

Radno mjesto i školovanje često su među najčešćim uzrocima stresa, bilo zbog pritiska, nesigurnosti ili osjećaja da se od vas stalno očekuje više nego što možete dati.

• gubitak posla ili nagla promjena uvjeta rada
• dugotrajna nezaposlenost i stalna briga hoćete li pronaći novi posao
• odlazak u mirovinu i prilagodba na novu svakodnevicu bez uobičajene strukture dana
• ispiti, rokovi, testovi i ocjenjivanje, osobito ako ste skloni perfekcionizmu
• prevelika količina odgovornosti, nejasne uloge ili nerazumno radno opterećenje
• teške situacije na poslu, poput konflikata s kolegama ili nadređenima, mobinga ili osjećaja da vas se ne cijeni
• početak novog posla ili promjena radnog mjesta, uz sve nepoznanice i potrebu da se brzo snađete

Ako vas posebno brine stres povezan s poslom, može vam pomoći čitanje našeg šireg vodiča o tome kako biti mentalno što zdraviji na radnom mjestu i kako se nositi s dugotrajnim pritiskom.

Stanovanje

Uvjeti stanovanja i osjećaj sigurnosti u vlastitom domu imaju velik utjecaj na razinu stresa i osjećaj stabilnosti.

• loši životni uvjeti, vlaga, buka, gužva ili neadekvatno grijanje i hlađenje
• nesigurnost u vezi stanovanja, poput kratkih najmovnih ugovora ili stalne bojazni od gubitka doma
• rizik od beskućništva ili povremeni boravak na privremenim adresama
• selidba, čak i kada je planirana i željena, zbog svih promjena i prilagodbi koje donosi
• problemi sa susjedima, od buke do ozbiljnijih sukoba, koji mogu narušiti osjećaj mira i sigurnosti

Novac i financije

Financijska nesigurnost jedan je od najčešćih uzroka stresa u suvremenom životu, osobito kada se poveže s drugim obvezama i odgovornostima.

• stalna briga oko novca, računa i primanja
• nemogućnost da si priuštite osnovne stvari koje su vam potrebne, poput hrane, grijanja ili lijekova
• upravljanje dugovima, neplaćenim računima ili kreditima koji vas dugoročno opterećuju

Društveni i okolišni čimbenici

Na razinu stresa mogu utjecati i širi društveni uvjeti, pogotovo ako otežavaju pristup podršci, resursima ili osnovnim uslugama.

• loš pristup ključnim uslugama, poput zdravstvene skrbi, zelenih površina, javnog prijevoza ili sigurnih javnih prostora
• stresni događaji na razini zajednice, države ili svijeta, primjerice pandemije, prirodne katastrofe ili ratovi
• doživljavanje stigme ili diskriminacije na temelju rase, etničke pripadnosti, spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili drugih obilježja

Kod dijela ljudi, dugotrajni stres može doprinijeti povišenju krvnog tlaka i povećati rizik za srčano-žilne bolesti, o čemu više pišemo u članku o tome kako su povezani stres i visoki krvni tlak.

Napetost mišića, ukočenost vrata i bolovi u leđima također mogu biti povezani sa stresom; više o tome možete pročitati u tekstu o temi stres i vratna kralježnica, kao i u članku o tome zašto se kod nekih ljudi javlja stres i drhtanje tijela.

Mogu li i sretni događaji uzrokovati stres?

Mnoge situacije koje se uobičajeno smatraju sretnima – vjenčanje, rođenje djeteta, selidba u „bolji“ stan ili napredovanje na poslu – često se zamišljaju isključivo kao izvor radosti.

Međutim, upravo zato što donose velike promjene, nove odgovornosti i dodatne zahtjeve, ti događaji mogu biti vrlo stresni, čak i kada ste ih dugo priželjkivali.

Možda se istovremeno osjećate uzbuđeno, sretno i preplavljeno, a pritom imate dojam da „nemate pravo“ reći da vam je teško, jer bi svi oko vas očekivali da budete samo pozitivni.

Taj dodatni pritisak da budete dobro i zahvalni može pojačati unutarnju napetost i otežati traženje podrške, iako je upravo u tim razdobljima podrška često najpotrebnija.

Kada potražiti liječnika?

Povremeni stres u izazovnim razdobljima života sasvim je očekivan, ali postoje situacije u kojima je važno na vrijeme razgovarati s liječnikom ili drugim stručnjakom za mentalno zdravlje.

Razmotrite da potražite stručnu pomoć ako primijetite nešto od sljedećeg:

• simptomi stresa (npr. nesanica, glavobolje, bolovi u mišićima, ubrzan rad srca, probavne tegobe) traju dulje od nekoliko tjedana i ne smanjuju se unatoč promjenama životnog stila i pokušajima opuštanja
• zbog stresa imate osjećaj da gubite kontrolu nad svakodnevnim obvezama, teško obavljate posao ili studij i zanemarujete brigu o sebi ili obitelji
• primjećujete znakove depresije ili anksioznosti, poput trajne tuge, bezvoljnosti, stalne napetosti, napada panike ili povlačenja iz društva
• pojavljuju se ozbiljni fizički simptomi, kao što su bol u prsima, otežano disanje, jaka glavobolja, izrazito povišen krvni tlak ili iznenadne srčane tegobe – u tim situacijama odmah potražite hitnu medicinsku pomoć
• imate misli o samoozljeđivanju ili samoubojstvu – to je hitno stanje i zahtijeva neodgodivu stručnu pomoć, bez odgađanja

Prema preporukama organizacije Mayo Clinic, dugotrajni kronični stres može povisiti rizik od brojnih zdravstvenih problema, uključujući srčane bolesti, moždani udar, probavne smetnje, poremećaje spavanja i probleme s pamćenjem, pa se potiče pravodobno javljanje liječniku ako se tegobe ne smiruju.

Smjernice o tome kada je važno razgovarati s liječnikom, kako izgleda podrška i koje su mogućnosti terapije nalaze se i na službenim stranicama NHS, koje nude provjerene informacije i praktične savjete za nošenje sa stresom.

Što možete učiniti dalje?

Razumijevanje vlastitih okidača i uzroka stresa prvi je korak prema promjenama – kada znate što vam najviše stvara napetost, lakše je pronaći konkretne strategije za smanjenje opterećenja.

U tome vam može pomoći i naš vodič o tome kako se osloboditi stresa, gdje ćete pronaći praktične tehnike opuštanja, savjete za promjene životnog stila i ideje kako potražiti podršku u svojoj okolini.

Disclaimer: Ovaj tekst služi isključivo u informativne svrhe i ne zamjenjuje stručnu medicinsku procjenu, dijagnozu ni liječenje. Ako imate bilo kakve nedoumice u vezi svog zdravlja, obavezno se obratite liječniku ili drugom kvalificiranom zdravstvenom radniku.