
Visok krvni pritisak (hipertenzija) predstavlja dugotrajno povišen pritisak krvi na stijenke arterija. To je „tihi ubojica“ jer obično nema vidljive simptome, ali postupno oštećuje organe i povećava rizik od srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca, bolesti bubrega i drugih ozbiljnih komplikacija . Ovaj vodič objašnjava što je visok krvni pritisak, kako se klasificira i zašto ga ne smijemo ignorirati. Namijenjen je svima koji žele razumjeti osnove hipertenzije i zašto rano otkrivanje i liječenje spašavaju živote.
Krvni pritisak je sila koju krv stvara na stijenke arterija dok srce pumpa krv kroz tijelo. Mjeri se u milimetrima žive (mmHg) i zapisuje kao dvije vrijednosti:
| Komponenta pritiska | Objašnjenje | Normalni raspon |
|---|---|---|
| Sistolički pritisak | gornja vrijednost; sila kojom srce gura krv u arterije pri kontrakciji | < 120 mmHg |
| Dijastolički pritisak | donja vrijednost; pritisak u arterijama dok se srce opušta između otkucaja | < 80 mmHg |

Za klasifikaciju krvnog pritiska koriste se različite smjernice. Sljedeća tablica prikazuje najčešće korištene kategorije prema američkim (ACC/AHA) i europskim (ESH) smjernicama:
| Kategorija | Sistolički (mmHg) | Dijastolički (mmHg) | Smjernice | Preporuke |
|---|---|---|---|---|
| Normalan | < 120 | < 80 | ACC/AHA & ESH | Nema indikacija za liječenje; preporučuju se zdrave navike |
| Povišen / „High‑normal“ | 120‑129 | < 80 (ACC/AHA) | ACC/AHA | Početak promjena životnog stila |
| 130‑139 | 85‑89 (ESH) | ESH | Označava „visoko‑normalne“ vrijednosti; pratiti i mijenjati životne navike | |
| Hipertenzija – stadij 1 | 130‑139 | 80‑89 | ACC/AHA | Liječenje ovisno o riziku; promjene životnog stila |
| Hipertenzija – stadij 2 | ≥ 140 | ≥ 90 | ACC/AHA & ESH | Potrebna medikamentozna terapija uz promjenu životnih navika |
| Hipertenzivna kriza / hitno stanje | > 180 | > 120 | ACC/AHA | Hitna medicinska pomoć |
Napomena: Europsko društvo za hipertenziju (ESH) 2023./2025. i dalje definira hipertenziju kao ≥ 140/90 mmHg i koristi kategoriju „visoko‑normalan“ za 130‑139/85‑89 mmHg, dok američke smjernice (ACC/AHA 2017.) već od 130/80 mmHg smatraju stadijem 1 i ciljano liječe visokorizične bolesnike.
Visok pritisak je jedan od najčešćih globalnih zdravstvenih problema:
Stalno povišen pritisak ozljeđuje unutarnji sloj (endotel) arterija. Na mikrooštećenjima se talože kolesterol i krvne stanice, stvarajući plak koji sužava ili blokira arteriju. WebMD navodi da se u 69 % prvih srčanih udara i 77 % prvih moždanih udara bilježi vrijednost pritiska iznad 130/80 mmHg.
Ako se sistolički pritisak podigne iznad 180 mmHg i/ili dijastolički iznad 120 mmHg, radi se o hipertenzivnoj krizi. Može se manifestirati glavoboljom, bolovima u prsima, nedostatkom zraka ili neurološkim simptomima. Ovo je hitno stanje koje zahtijeva neposrednu medicinsku pomoć. Ne čekajte da prođu simptomi – potražite hitnu službu.

Jedini siguran način provjere jest redovito mjerenje krvnog pritiska. Kućni tlakomjer omogućuje praćenje, ali za dijagnozu je potrebna potvrda liječnika. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da se hipertenzija dijagnosticira kada je pritisak 140/90 mmHg ili veći u najmanje dva odvojena mjerenja who.int. Američke smjernice smatraju patologijom i vrijednosti ≥ 130/80 mmHg kod osoba s dodatnim rizicima.
Ako imate stalne vrijednosti iznad navedenih granica ili simptome poput glavobolje, zamagljenog vida, bolova u prsima, vrtoglavice ili otežanog disanja, obratite se liječniku. U slučaju hitne krize (> 180/120 mmHg) potražite hitnu pomoć.
Je li 130/80 visok pritisak? Prema američkim smjernicama, sistolički pritisak ≥ 130 mmHg ili dijastolički ≥ 80 mmHg predstavlja stadij 1 hipertenzije, posebno ako postoje drugi čimbenici rizika. Europske smjernice to nazivaju „visoko‑normalnim“ i preporučuju praćenje i promjene životnog stila.
Mogu li osjetiti da imam visok pritisak? Većina ljudi ne osjeća nikakve simptome. Samo kod jako povišenih vrijednosti mogu se javiti glavobolja, vrtoglavica ili krvarenje iz nosa. Zbog toga se hipertenzija naziva „tihim ubojicom“.
Zašto je visok pritisak opasan ako nema simptome? I bez simptoma, povišen pritisak postupno oštećuje krvne žile i organe, što dovodi do srčanog udara, moždanog udara, zatajenja bubrega i drugih komplikacija.
Koliko često trebam mjeriti krvni pritisak? Ako ste zdravi, preporučuje se kontrola barem jednom godišnje. Osobe s povišenim ili graničnim vrijednostima trebaju mjeriti češće (npr. tjedno) i voditi dnevnik.
Kako sniziti visok pritisak prirodnim putem? Promjene prehrane (smanjenje soli, mediteranska prehrana), redovita tjelovježba, održavanje zdrave težine, prestanak pušenja i umjeren unos alkohola mogu značajno sniziti pritisak. Detaljnije čitaj u članku 👉 [Prehrana kod visokog pritiska]
Može li visok pritisak uzrokovati demenciju? Istraživanja pokazuju da kronično povišen pritisak doprinosi sitnim moždanim udarima, oštećenjima bijele tvari i plakovima koji doprinose kognitivnom padu. Zbog toga je kontrola pritiska važna i za zdravlje mozga.
Ovaj članak dio je šire serije o hipertenziji. Sljedeći vodiči detaljno obrađuju pojedine aspekte:
Svi ovi članci povezuju natrag na matični pilar vodič, tako da lako možete pronaći cjelokupne informacije o hipertenziji.
Ovaj tekst je edukativan i ne zamjenjuje savjet liječnika. Ako sumnjate na hipertenziju ili imate visoke vrijednosti pritiska, obavezno se posavjetujte s liječnikom ili specijalistom. Pravovremena dijagnoza, promjena životnog stila i adekvatna terapija značajno smanjuju rizik od teških posljedica.