Što može uzrokovati aritmiju? Uzroci, stanja i okidači

Što može uzrokovati aritmiju?

Aritmije su najčešće posljedica problema s električnim “putovima” i signalima u srcu. Kada je električna provodljivost poremećena, srce može kucati prebrzo, presporo ili nepravilno, što mijenja brzinu i ritam otkucaja. Srčane bolesti, neravnoteža elektrolita i određeni lijekovi spadaju među česte uzroke koji mogu potaknuti takve promjene.

Aritmija se, jednostavno rečeno, javlja kada srce ne kuca pravilno. Može “juriti”, biti usporeno ili povremeno preskakati otkucaje. Neki ljudi to osjete kao lepršanje ili lupanje u prsima (vidi i: palpitacije srca).

Aritmija može pogoditi gotovo svakoga, ali se češće razvija s godinama. Jedan od najčešćih oblika je atrijalna fibrilacija, kod koje se gornje srčane komore (atriji) stežu nepravilno i “nesinhronizirano”.

U nastavku ćete saznati: što se događa u vašem tijelu da uzrokuje aritmiju, koja stanja je mogu potaknuti, koji faktori povećavaju rizik, što može izazvati aritmiju u svakodnevici i kako smanjiti šansu da se javi.

Što se događa u vašem tijelu da uzrokuje aritmiju?

Da bismo bolje razumjeli aritmiju, korisno je znati kako radi zdravo srce. Srce ima vlastiti električni sustav koji “upravlja” otkucajima. Taj sustav se sastoji od električnih impulsa koji putuju kroz srčano tkivo, potiču kontrakciju i omogućuju da srce efikasno pumpa krv.

U normalnim okolnostima, impulsi slijede precizne putove i stvaraju ujednačen, stabilan ritam. No čim dođe do poremećaja u stvaranju signala ili u njihovoj provodljivosti, može nastati aritmija.

Takvi poremećaji mogu izgledati na više načina:

• ponekad sinoatrijski (SA) čvor (prirodni “pejsmejker”) uspori ili privremeno prestane stvarati impulse,
• mogu se pojaviti dodatni, “neplanirani” signalni putevi,
• može nastati blokada duž puta provođenja impulsa.

Najčešći uzroci poremećaja električnog sustava

Uzroci ovih promjena se razlikuju od osobe do osobe. Najčešće se spominju:

• oštećenje srčanog mišića (npr. nakon infarkta ili upale),
• strukturne nepravilnosti srca (urođene ili stečene),
• neravnoteža elektrolita (kalij, natrij, kalcij, magnezij),
• opstruktivna apneja u snu (prekidi disanja tijekom spavanja),
• preveliko opterećenje ili prenaprezanje srca,
• određeni lijekovi za srce ili medicinski postupci,
• konzumacija alkohola,
• problemi sa štitnjačom (osobito preaktivna štitnjača),
• ilegalna uporaba droga.

Vrste aritmija

Liječnici aritmije obično grupiraju u nekoliko općih kategorija. To pomaže da se lakše razumije gdje ritam “puca” i kakav tip smetnje nastaje.

• Bradikardija – usporen rad srca (često manje od 60 otkucaja u minuti).
• Tahikardija – ubrzan rad srca (često više od 100 otkucaja u minuti u mirovanju).
• Supraventrikularne aritmije – nastaju u atrijima (gornjim komorama). Primjeri su:
  • fibrilacija atrija (nepravilno stezanje gornjih komora),
  • atrijalni flutter (vrlo brzo stezanje gornjih komora),
  • različiti oblici supraventrikularne tahikardije.
• Ventrikularne aritmije – nastaju u ventrikulima (donjim komorama). Primjeri su:
  • ventrikularna tahikardija (brze kontrakcije ventrikula),
  • ventrikularna fibrilacija (hitno stanje koje onemogućuje učinkovito pumpanje krvi).
• Preuranjene kontrakcije – prerani otkucaji koji mogu dolaziti iz atrija ili ventrikula (ekstrasistole) i često se doživljavaju kao “preskakanje”.

Ako želite širu sliku, pogledajte i glavni vodič: što je aritmija i koji su tipovi.

Koja stanja mogu uzrokovati aritmiju?

Brojna zdravstvena stanja mogu dovesti do aritmije jer izravno ili neizravno utječu na srčani mišić i njegov električni sustav. Najčešće se navode:

• srčani udar,
• koronarna bolest arterija,
• kongenitalne (urođene) srčane bolesti,
• elektrolitni poremećaji (npr. neravnoteža kalija, natrija i kalcija),
• preaktivna štitnjača,
• virusne infekcije (npr. COVID-19) kod dijela ljudi,
• kronične bolesti pluća (npr. KOPB).

Kod najčešćeg tipa aritmije – atrijalne fibrilacije – često se s vremenom “nadograde” i drugi faktori, poput hipertenzije (visokog krvnog tlaka), pretilosti i dijabetesa. U praksi se nerijetko vidi i povezanost s psihofizičkim opterećenjem, što je korisno razumjeti kroz temu stres.

Koji faktori povećavaju moj rizik od aritmije?

Osim navedenih zdravstvenih stanja, postoje i brojni čimbenici koji mogu povećati rizik da se aritmija razvije ili češće javlja. To uključuje:

• manjak tjelesne aktivnosti,
• konzumaciju alkohola i većih količina kofeina,
• konzumaciju duhana,
• obiteljsku anamnezu aritmija,
• stariju dob.

Ako primjećujete da se simptomi pojačavaju u napetim periodima, pročitajte i: anksioznost i aritmija.

Što može izazvati aritmiju?

Ako već imate faktore rizika ili temeljno stanje, određene situacije i navike mogu “okidački” izazvati epizodu aritmije. Najčešći okidači su:

• stres i emocionalna napetost (povezano i s anksioznošću),
• velike količine kofeina (energijska pića, više kava u kratkom vremenu),
• visoke ili niske razine šećera u krvi,
• dehidracija,
• fizičko prenaprezanje, pogotovo bez pripreme,
• alkohol i neke ilegalne droge,
• pojedini lijekovi (npr. određeni antidepresivi, lijekovi za tlak i neki onkološki lijekovi – uvijek provjerite s liječnikom).

Kada potražiti liječnika?

Neke aritmije su bezopasne, ali dio njih može biti ozbiljan. Zakažite pregled ako imate učestale epizode nepravilnog rada srca, pogotovo uz slabost, vrtoglavicu ili nedostatak zraka.

Hitnu medicinsku pomoć potražite ako se javi bilo što od sljedećeg:

• iznenadna bol ili pritisak u prsima,
• nagla i izražena otežano disanje,
• nesvjestica ili osjećaj da ćete se onesvijestiti,
• izrazita slabost, jaka vrtoglavica ili konfuzija,
• vrlo ubrzan ili vrlo usporen puls uz loše opće stanje.

Ako vas brine je li nelagoda u prsima povezana s panikom ili srcem, može pomoći i vodič: kako razlikovati napad panike od srčanog udara.

Mogu li spriječiti aritmiju?

Iako ne možete promijeniti neke faktore rizika poput dobi i genetike, često možete smanjiti vjerojatnost epizoda i pomoći srcu da radi stabilnije uz ove korake:

• jedite uravnoteženo i pazite na unos soli i ultraprerađene hrane,
• vježbajte redovito (u skladu s vašim zdravljem i preporukom liječnika),
• održavajte umjerenu tjelesnu težinu,
• prestanite pušiti ako pušite,
• ograničite ili izbjegavajte alkohol i prekomjerni kofein,
• izbjegavajte ilegalne supstance,
• upravljajte stresom (npr. disanje, meditacija, lagana joga),
• idite na redovite kontrole, osobito ako imate pridružena stanja.

Za kraj

Nekoliko temeljnih stanja i okidača može dovesti do aritmije jer utječu na električni sustav srca. Iako su neki rizici izvan vaše kontrole, usvajanje navika koje štite srce i dobra kontrola pridruženih stanja može značajno smanjiti rizik i pomoći u održavanju stabilnog ritma.

Ako osjetite simptome poput podrhtavanja u prsima, vrtoglavice ili preskakanja otkucaja, dogovorite pregled radi pravilne dijagnostike i plana liječenja.

Provjereni izvori

Za dodatne provjerene informacije o aritmijama i uzrocima pročitajte: Mayo Clinic i NHS.

Disclaimer: Ovaj tekst je informativan i ne zamjenjuje pregled liječnika. Ako imate hitne simptome (bol u prsima, nesvjestica, teško disanje), odmah potražite medicinsku pomoć.