Nizak krvni tlak

Pregled

Nizak tlak (hipotenzija) je stanje u kojem je sila kojom krv pritišće stijenke arterija niža nego što je uobičajeno. Krvni tlak se mjeri u milimetrima žive (mm Hg), a u praksi se najčešće govori o dva broja: sistoličkom (gornjem) i dijastoličkom (donjem).

U većini vodiča, koliki je nizak tlak definira se kao vrijednost niža od 90/60 mm Hg. Ipak, važno je znati da ono što je “nisko” za jednu osobu, za drugu može biti sasvim normalno – posebno ako nema tegoba. Zato se nizak krvni tlak najčešće smatra problemom tek kada izaziva simptome (npr. vrtoglavicu, nesvjesticu ili izražen umor).

Niski tlak ponekad ne uzrokuje nikakve smetnje, ali kod nekih ljudi može dovesti do omaglice, zamućenog vida ili nesvjestice. U rijetkim, teškim situacijama, nagli ili izrazito nizak tlak može biti opasan po život.

Uzroci mogu biti jednostavni (npr. dehidracija), ali i ozbiljniji (npr. jače krvarenje, infekcije, alergijske reakcije ili određena srčana i hormonalna stanja). Zato je ključno razumjeti zašto je tlak nizak kako bi se, po potrebi, ciljano liječio.

Vrste niskog krvnog tlaka

Ortostatska (posturalna) hipotenzija

Ortostatska hipotenzija je nagli pad tlaka kada ustanete nakon sjedenja ili ležanja. Često se očituje kao “zamračenje pred očima”, ljuljanje u hodu ili kratkotrajna slabost. Uzroci mogu uključivati dehidraciju, dugo mirovanje u krevetu, trudnoću, neka medicinska stanja i određene lijekove. Ovaj oblik je čest kod starijih osoba.

Postprandijalna hipotenzija

Ovaj pad tlaka javlja se 1 do 2 sata nakon jela. U pravilu je češći u starijoj dobi, posebno kod osoba koje imaju i povišene vrijednosti tlaka ili stanja koja utječu na autonomni živčani sustav. Promjene načina života često mogu pomoći: manji obroci, manje ugljikohidrata, više tekućine i izbjegavanje alkohola.

Neuralno posredovana hipotenzija

Ovo je pad tlaka koji se može pojaviti nakon dužeg stajanja. Češće se viđa kod djece i mlađih odraslih osoba. Smatra se da može biti povezan s načinom na koji srce i mozak “komuniciraju” pri regulaciji tlaka.

Multipla sistemska atrofija s ortostatskom hipotenzijom

Rijetko stanje koje zahvaća autonomni živčani sustav. Može uzrokovati izražene padove tlaka pri stajanju, a ponekad i vrlo visoke vrijednosti tlaka kada osoba leži. Ovo zahtijeva stručnu obradu i praćenje.

Napomena: ako uz nizak tlak imate izraženu tjeskobu, “preskakanje srca” ili lupanje, korisno je pročitati i teme o anksioznosti te o palpitacijama srca, jer se simptomi ponekad preklapaju.

Simptomi

Niski tlak simptomi mogu biti blagi i povremeni, a mogu biti i izraženiji. Najčešći simptomi uključuju:

• zamagljen ili oslabljen vid,
• vrtoglavicu ili osjećaj “lakoće u glavi”,
• nesvjesticu,
• umor i manjak energije,
• probleme s koncentracijom,
• mučninu ili “uznemiren želudac”.

Kod nekih ljudi, nizak tlak je zapravo znak drugog zdravstvenog stanja – osobito ako se tlak naglo spusti ili se pojavi zajedno s jasnim simptomima.

Nagli pad tlaka može biti rizičan. Ponekad i promjena od oko 20 mm Hg može izazvati vrtoglavicu ili nesvjesticu, primjerice kada sistolički tlak padne sa 110 mm Hg na 90 mm Hg. Veliki i brzi padovi tlaka mogu biti životno ugrožavajući, primjerice kod jakog krvarenja, teških infekcija ili ozbiljnih alergijskih reakcija.

Što je šok i kako ga prepoznati?

Izrazito nizak krvni tlak može dovesti do stanja koje se naziva šok, kada tkiva ne dobivaju dovoljno kisika i hranjivih tvari. Simptomi šoka mogu uključivati:

• zbunjenost (osobito kod starijih),
• hladnu, ljepljivu kožu,
• bljedilo ili promjenu boje kože,
• brzo i plitko disanje,
• slab i ubrzan puls.

Kada potražiti liječnika?

Ako imate simptome izrazito niskog tlaka ili znakove šoka, odmah potražite hitnu pomoć (nazovite lokalni broj hitnih službi).

U svakodnevnoj praksi, većina stručnjaka smatra krvni tlak “preniskim” najčešće onda kada uzrokuje simptome. Povremena blaga omaglica može imati mnogo uzroka (npr. previše topline, premalo tekućine ili naglo ustajanje).

• Ako se niski tlak simptomi ponavljaju, traju ili otežavaju normalan život – javite se liječniku.
• Ako mjerite vrijednosti oko 90/60 mm Hg ili niže, a osjećate se dobro – možda neće trebati liječenje, ali je pametno pratiti trend i simptome.
• Ako imate srčane tegobe (npr. nepravilne otkucaje), dodatno pogledajte sadržaje o aritmiji ili atrijalnoj fibrilaciji.

Koristan praktični savjet: vodite kratak dnevnik – zabilježite tlak, vrijeme mjerenja, simptome i što ste radili neposredno prije (npr. obrok, trening, stres). To liječniku često značajno olakša procjenu.

Uzroci

Nizak krvni tlak može imati više uzroka. Neka zdravstvena stanja i lijekovi mogu dovesti do pada tlaka, a na vrijednosti utječu i svakodnevni faktori poput prehrane, količine tekućine, položaja tijela i stresa.

Kako nastaje krvni tlak (kratko objašnjenje)

Krvni tlak ovisi o količini krvi koju srce pumpa i otporu protoku krvi kroz arterije. Očitavanje ima dva broja:

• Sistolički tlak (gornji broj): tlak kada srce kuca i potiskuje krv.
• Dijastolički tlak (donji broj): tlak kada se srce odmara između otkucaja.

Krvni tlak prirodno varira kroz dan. Može biti niži noću, a porasti nakon buđenja. Također se mijenja ovisno o:

• položaju tijela,
• disanju,
• hrani i piću,
• lijekovima,
• fizičkoj kondiciji,
• stresu,
• dobu dana.

Stanja koja mogu uzrokovati nizak krvni tlak

Medicinska stanja koja se često povezuju s hipotenzijom uključuju:

• Trudnoća: zbog promjena u cirkulaciji krvne žile se šire, pa tlak može pasti, posebno u ranijem dijelu trudnoće. (Za širi kontekst o tlaku u trudnoći može pomoći i članak o krvnom tlaku u trudnoći.)
• Bolesti srca i zalistaka: srčani udar, zatajenje srca, bolesti zalistaka i izrazito spor rad srca (bradikardija) mogu sniziti tlak.
• Hormonalna (endokrina) stanja: npr. Addisonova bolest; također i nizak šećer (hipoglikemija) ili dijabetes mogu biti povezani s padovima tlaka.
• Dehidracija: kada tijelu nedostaje vode, smanjuje se volumen krvi. Vrućica, povraćanje, jak proljev, diuretici i naporna tjelovježba mogu dovesti do dehidracije.
• Gubitak krvi: veći gubitak krvi smanjuje volumen i može uzrokovati opasan pad tlaka (uz ozljede ili unutarnje krvarenje).
• Teška infekcija (sepsa): infekcija koja uđe u krvotok može dovesti do septičkog šoka.
• Teška alergijska reakcija (anafilaksija): može uzrokovati nagli i veliki pad tlaka.
• Nedostatak hranjivih tvari: manjak vitamina B12, folata ili željeza može dovesti do anemije, a time i do nižeg tlaka.

Lijekovi koji mogu uzrokovati nizak krvni tlak

Određeni lijekovi mogu biti razlog zbog kojeg je tlak niži. Primjeri skupina lijekova uključuju:

• lijekove za krvni tlak (npr. diuretici, alfa-blokatori, beta-blokatori),
• neke lijekove za Parkinsonovu bolest,
• tricikličke antidepresive,
• lijekove za erektilnu disfunkciju (posebno u kombinaciji s nitratima za srce).

Važno: nemojte sami prekidati ili mijenjati terapiju. Ako sumnjate da vam lijek snižava tlak, razgovarajte s liječnikom o mogućoj prilagodbi.

Faktori rizika

Svatko može imati niski tlak, ali određeni faktori povećavaju vjerojatnost:

• Dob: ortostatski padovi i postprandijalna hipotenzija češći su nakon 65. godine.
• Lijekovi: osobito oni koji utječu na tlak ili na autonomni živčani sustav.
• Određene bolesti: Parkinsonova bolest, dijabetes i neke srčane bolesti.
• Alkohol i droge: mogu povećati rizik od hipotenzije.

Komplikacije

Komplikacije niskog tlaka najčešće su povezane s padovima i smanjenom opskrbom organa kisikom:

• vrtoglavica i slabost,
• nesvjestica,
• ozljede zbog padova,
• u teškim slučajevima: manjak kisika koji može oštetiti srce i mozak.

Dijagnoza

Za potvrdu hipotenzije liječnik će napraviti pregled, uzeti anamnezu i izmjeriti tlak. U mnogim slučajevima korisno je mjeriti tlak i kod kuće, jer to pomaže u uočavanju obrazaca (npr. padova nakon ustajanja ili nakon obroka).

Mjerenje tlaka kod kuće

• Zatražite preporuku za provjereni tlakomjer.
• Dogovorite s liječnikom koliko često mjeriti i koje vrijednosti su “alarm”.
• Bilježite i simptome – posebno ako vas zanima koliki je nizak tlak “opasan” za vas osobno.

Ako kod kuće izmjerite 90/60 mm Hg ili niže, to ne mora automatski značiti problem – liječnik procjenjuje vrijednost u kontekstu simptoma, dobi, terapije i drugih bolesti.

Testovi

Ako treba otkriti uzrok, liječnik može preporučiti dodatne pretrage.

Krvne pretrage

Krvne pretrage mogu pokazati, primjerice, anemiju, poremećaje šećera (hipoglikemiju/hiperglikemiju) ili druge promjene koje mogu utjecati na tlak.

Elektrokardiogram (EKG)

EKG je brz i bezbolan test koji bilježi električnu aktivnost srca. Može pomoći u otkrivanju sporog ili brzog ritma te znakova aktualnog ili ranijeg srčanog događaja.

Test nagibnog stola

Ovaj test procjenjuje kako tijelo reagira na promjenu položaja iz ležanja u uspravan stav. Tijekom testa prate se tlak i puls, a osoba je osigurana remenima kako bi se smanjio rizik od pada.

Liječenje

Nizak krvni tlak bez simptoma ili s blagim, rijetkim simptomima često ne zahtijeva posebno liječenje. Kada su simptomi izraženiji, liječenje ovisi o uzroku.

Ako je uzrok lijek, liječnik može preporučiti promjenu terapije, prilagodbu doze ili zamjenski lijek. Nemojte to raditi sami, bez savjeta stručnjaka.

Ako se uzrok ne može jasno utvrditi ili ne postoji “jedan” lijek, cilj je podići tlak i ublažiti simptome. Mogućnosti uključuju:

• Više soli (po preporuci liječnika): natrij može povisiti tlak, ali pretjerivanje može štetiti, posebno kod starijih i kod srčanih bolesnika.
• Više vode: tekućina povećava volumen krvi i smanjuje rizik dehidracije.
• Kompresivne čarape ili trbušni steznici: mogu pomoći povrat krvi iz nogu prema srcu.
• Lijekovi: kod dugotrajne ortostatske hipotenzije ponekad se koriste lijekovi koji povećavaju volumen krvi ili sužavaju krvne žile (odluku donosi liječnik).

Ako uz nizak tlak imate i izraženu tjeskobu, napetost ili teškoće sa snom, pogledajte i vodiče o tome kako zaspati i o rješavanju nesanice, jer umor i loš san mogu pogoršati doživljaj simptoma.

Način života i kućni lijekovi

Ovisno o uzroku, ove navike često pomažu ublažiti ili spriječiti niski tlak simptomi:

• Pijte više vode, a manje alkohola: alkohol pojačava dehidraciju i može dodatno sniziti tlak.
• Ustajte polako: iz ležećeg ili čučnjevog položaja prelazite postupno u stojeći.
• Pazite na položaj tijela: izbjegavajte dugo stajanje ili sjedenje s prekriženim nogama.
• Tehnike kod simptoma u stajanju: prekrižite bedra i stisnite mišiće ili podignite jednu nogu na oslonac i lagano se nagnite naprijed.
• Manji obroci s manje ugljikohidrata: korisno kod postprandijalne hipotenzije.
• Kofein uz oprez: nekima pomaže kava/čaj ujutro, ali kofein može i dehidrirati – nadoknadite tekućinu.
• Redovita tjelovježba: ciljajte umjerenu aktivnost oko 150 minuta tjedno, uz vježbe snage 2 puta tjedno (izbjegavajte vruće i vlažne uvjete).

Ako primjećujete da se simptomi pojačavaju u stresnim razdobljima, korisno je edukirati se i o razlici između stresa, tjeskobe i anksioznosti, jer autonomni živčani sustav može utjecati na puls i tlak.

Priprema za vaš termin

Za samo mjerenje tlaka obično ne trebate posebnu pripremu. Ipak, nemojte prestati uzimati lijekove za koje mislite da utječu na tlak bez savjeta liječnika.

Što možete učiniti prije pregleda

• Zapišite simptome: kada se javljaju, koliko traju i ima li okidača (obrok, ustajanje, trening).
• Vodite dnevnik tlaka: više mjerenja u različito doba dana + bilježenje simptoma.
• Zabilježite važne osobne okolnosti: veći stresovi, promjene života, obiteljska anamneza.
• Popišite lijekove i dodatke: uključujući doze.

Pitanja koja možete postaviti liječniku

• Što je najvjerojatniji uzrok mojih simptoma ili stanja?
• Koji su drugi mogući uzroci?
• Koje pretrage su potrebne?
• Koji je najprikladniji tretman za mene?
• Koliko često trebam kontrole zbog niskog tlaka?
• Kako najbolje uskladiti ovo stanje s drugim dijagnozama koje imam?
• Trebam li specijalistički pregled?
• Koje provjerene web stranice preporučujete?

Što liječnik može pitati

• Jesu li simptomi stalni ili dolaze i prolaze?
• Koliko su simptomi jaki?
• Što poboljšava simptome?
• Što pogoršava simptome?
• Postoji li u obitelji povijest srčanih bolesti?

Provjereni izvori (preporuka za dodatno čitanje)

Za dodatne informacije o hipotenziji možete pogledati vodiče na pouzdanim zdravstvenim stranicama, npr. Mayo Clinic i NHS.

Disclaimer: Ovaj sadržaj je informativan i ne može zamijeniti pregled i savjet liječnika. Ako imate ozbiljne simptome ili sumnju na hitno stanje, potražite medicinsku pomoć odmah.