Kratki sažetak: članak objašnjava kako HPA os, kortizol i depresija međusobno djeluju – od hipotalamo-hipofizno-nadbubrežne osi (HPA) i cirkadijalnog ritma kortizola, do simptoma, testova i pristupa liječenju – uz praktične savjete za smanjenje stresa i podršku oporavku.
Kada govorimo o depresiji, najčešće mislimo na raspoloženje i misli. Ipak, u pozadini se često zbiva složena hormonska priča: os hipotalamus–hipofiza–nadbubrežna žlijezda (HPA) i stresni hormon kortizol utječu na san, energiju, apetit i motivaciju.
Razumijevanje kako funkcionira HPA os, kortizol i depresija pomaže prepoznati obrasce, izabrati prave terapije i osmisliti dnevne rutine koje stvarno podupiru oporavak.
Definicija i osnovni pregled
HPA os je neuroendokrini sustav koji pokreće odgovor na stres. Hipotalamus izlučuje CRH (kortikotropin-oslobađajući hormon), hipofiza ACTH (adrenokortikotropni hormon), a nadbubrežne žlijezde kortizol. Kortizol pomaže tijelu da se nosi sa zahtjevima okoline: povisuje glukozu, utječe na krvni tlak, imunitet i budnost.
U zdravih osoba kortizol ima cirkadijalni ritam: najviši je ujutro (Cortisol Awakening Response – CAR), zatim pada tokom dana i najniži je noću.
U kontekstu stanja poput depresije, ovaj ritam može biti disreguliran: ponekad nalazimo povišenu bazalnu razinu (hiperkortizolizam) i spljošten dnevni pad, a ponekad suprotno – snižene razine (hipokortizolizam) uz izraženu iscrpljenost. I jedno i drugo mogu pogoršati raspoloženje, san, kogniciju i tjelesne simptome. Zbog toga su HPA os, kortizol i depresija nerazdvojne teme u modernoj psihijatriji i psihoneuroendokrinologiji.
Simptomi i znakovi
Jutarnji pad energije i teško ustajanje (mogući poremećaj jutarnjeg CAR odgovora, tj. “blunted” ili pretjerano pojačan).
Poremećaji sna: nesanica, rano buđenje ili, suprotno, pretjerana pospanost; san je ključan regulator HPA osi.
Depresija nije jedinstvena dijagnoza – postoje podtipovi s različitim biološkim obilježjima HPA osi. Primjeri:
Melankolična depresija: češće nalazimo povišene bazalne razine kortizola, slabiju supresiju na deksametazonskom testu (DST) i izražene jutarnje simptome.
Atipična depresija: nerijetko s sniženim ili spriječenim CAR odgovorom, povećanom pospanošću i pojačanim apetitom.
Sezonski afektivni poremećaj (SAD): promjene svjetla i ritma dana moduliraju HPA os i melatonin.
Postporođajna depresija: brze hormonalne promjene nakon poroda djeluju na os HPA, uz važnu ulogu sna i podrške.
Depresija s anksioznošću/traumom: osjetljivija, “hiper-reaktivna” HPA os i veća vegetativna pobuđenost.
Test/marker
Što mjeri
Kada ima smisla
Napomena
Jutarnji salivarni kortizol (CAR)
Porast 30–45 min nakon buđenja
Jutarnja anergija ili pretjerana napetost
Standardizirati vrijeme, bez kofeina prije uzorka
Dnevni profil (više uzoraka)
Cirkadijalni pad tokom dana
Nesanica, umor, “spljošten” ritam
Procjena nagiba krivulje; interpretirati s kliničkom slikom
Deksametazonski supresijski test (DST)
Osjetljivost glukokortikoidnih receptora
Sumnja na hiperkortizolizam ili smanjenu supresiju
O testu odlučuje liječnik; nije skrining za sve
Kortizol u kosi (HCC)
Prosječna izloženost zadnjih tjedana/mjeseci
Kronični stres i dugotrajni obrasci
Utječu tretmani kose; laboratorij mora imati validiranu metodu
Metode liječenja i terapije
Psihoterapija: kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), interpersonalna terapija (IPT) i terapije usmjerene na traumu pomažu regulirati stresne misli i ponašanja, što posredno smiruje HPA os.
Farmakoterapija: antidepresivi (npr. SSRI, SNRI, NaSSA) mogu normalizirati os HPA kroz učinak na neurotransmitere i neurotropne faktore; o izboru odlučuje psihijatar.
Rješavanje komorbiditeta: poremećaji štitnjače, apneja u snu, bolna stanja i upale – sve to može “hraniti” stresnu os.
Strukturiranje dana: dosljedan ritam spavanja/buđenja, jutarnje svjetlo i kretanje pomažu re-entrainment cirkadijalnog ritma.
Tjelesna aktivnost: aerobne i snažne aktivnosti 3–5× sedmično povezuju se s boljim raspoloženjem, boljim snom i stabilnijom HPA osi.
Psihopedukacija i podrška: učenje o HPA os, kortizol i depresija smanjuje osjećaj bespomoćnosti i potiče adherenciju terapiji.
Stručne organizacije (Mayo Clinic, WHO) i meta-analize često ističu da su ove strategije najučinkovitije kao dodatak standardnim tretmanima.
Higijena sna: spavati i buditi se u isto vrijeme, ograničiti ekrane navečer, osigurati tamu i tišinu.
Svjetlosna izloženost: jutarnje prirodno svjetlo (ili svjetlosna terapija kod SAD) pomaže resetiranju ritmova.
Disanje i regulacija živčanog sustava: sporo dijafragmalno disanje (npr. 4–6 udisaja/min), vježbe koje povećavaju HRV, kratke prakse mindfulnessa.
Prehrana: obrazac sličan mediteranskom (cjelovite žitarice, povrće, voće, mahunarke, riba, maslinovo ulje); stabilna glikemija smanjuje “roller-coaster” stresa.
Dodaci (uz savjet liječnika): omega-3 (EPA/DHA), vitamin D kod manjka; oprez s biljnim adaptogenima (interakcije, kontraindikacije).
Upravljanje stimulansima: kofein i nikotin mogu pojačati pobuđenost; pametno doziranje (ili privremeno smanjenje) često pomaže.
Prevencija i samopomoć
Evo jednostavnog sedmičnog okvira koji pomaže normalizirati cirkadijalni ritam i rasteretiti HPA os:
Jutarnji reset: 10–20 minuta dnevnog svjetla i lagane šetnje unutar sat vremena od buđenja.
Raspored obroka: 2–4 stabilna obroka, dovoljno proteina i vlakana; izbjegavati kasno večernje prejedanje.
“Stresni buffer”: 2–3 kratke pauze od 5 minuta (disanje, protezanje, kratak “body-scan”).
Tjelesna aktivnost: kombinirati kardio i snagu; izbor termina prilagoditi snu (ne prekasno navečer ako uzbuđuje).
Društvena povezanost: barem jedan kvalitetan kontakt dnevno; socijalna podrška je snažan “antistresor”.
Večernje smirivanje: “digitalni sumrak”, rutina opuštanja, priprema za san (tuš, tiha muzika bez instrumenata, čitanje).
Česte greške i mitovi
“Kortizol je uvijek loš.” – Netčno. Kortizol je potreban; problem nastaje kad je ritam poremećen ili razine kronično povišene/snižene.
“Jedan test rješava sve.” – Ne. Rezultate treba tumačiti u kontekstu simptoma, sna, lijekova i doba dana.
“Dodaci zamjenjuju liječenje.” – Ne. Suplementi su eventualno dodatak, ne zamjena psihoterapiji i indiciranim lijekovima.
“Nesanica je normalna kad si pod stresom.” – Povremeno, možda; ali trajna nesanica održava disfunkciju HPA osi i treba je liječiti.
“Ništa ne mogu promijeniti.” – Možete. Male, dosljedne navike (san, svjetlo, kretanje) značajno mijenjaju HPA dinamiku.
Komplikacije i povezanost s drugim stanjima
Disregulirana HPA os povezuje se s pojačanom upalom, inzulinskom rezistencijom, hipertenzijom, bolnim stanjima i tjeskobom. U praksi često koegzistiraju anksiozni poremećaji, poremećaji štitnjače, apneja u snu i metabolički sindrom. Ako primjećujete nagle promjene težine, snažnu iscrpljenost, duge epizode nesanice ili ideje bezvrijednosti, javite se liječniku.
Sigurnosna napomena: Ako imate misli o samoozljeđivanju ili suicidalne misli, potražite HITNU pomoć: kontaktirajte lokalne hitne službe ili najbližu dežurnu zdravstvenu ustanovu i obratite se osobi od povjerenja.
FAQ
Je li kortizol kod depresije obavezno povišen ili može biti i nizak?
Oba scenarija su moguća. Kod nekih podtipova (npr. melankolična depresija) vidimo tendenciju povišenja, dok kod drugih (npr. atipična, kronična iscrpljenost) susrećemo snižene ili “spljoštene” profile. Ključno je tumačiti nalaze uz simptome i ritam spavanja.
Kada ima smisla raditi testove kortizola?
Kada simptomi i anamnestički podaci upućuju na poremećen ritam (npr. izrazita jutarnja anergija, nesanica, sumnja na endokrini poremećaj) – i kad će rezultat promijeniti plan liječenja. O odabiru testa (salivarnog profila, DST, kortizola u kosi) odlučuje liječnik.
Koliko brzo se HPA os može “vratiti u ravnotežu”?
To je individualno. Neki primijete promjene u nekoliko sedmica nakon uvođenja sna, svjetla i kretanja; dublji oporavak uz terapiju često traži mjesecima dosljedne navike i, po potrebi, lijekove.
Utječe li kofein na rezultate kortizola?
Može. Preporučuje se izbjegavati kofein prije jutarnjeg uzorka i standardizirati vrijeme uzorkovanja (posebno za CAR). O dodatcima/napicima uvijek obavijestite laboratorij i liječnika.
Jesu li prirodni adaptogeni rješenje za stresnu os?
Mogu pomoći pojedincima, ali nisu prva linija ni univerzalno rješenje. Mogu imati interakcije i kontraindikacije. Prioritet su san, svjetlo, kretanje, psihoterapija i, po potrebi, lijekovi – uz savjet stručnjaka.
Zaključak
HPA os, kortizol i depresija čine dinamičan sustav koji se može pozitivno mijenjati kombinacijom terapija i pametnih navika. Redovit san, jutarnje svjetlo, kretanje, kvalitetne veze i profesionalna podrška najčešće su “poluge” s najvećim učinkom.