Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)

Pregled

Kognitivno-bihevioralna terapija, također nazvana KBT, uobičajena je vrsta terapije razgovorom. Ova vrsta terapije razgovorom naziva se i psihoterapija. Tijekom KBT-a radite sa stručnjakom za mentalno zdravlje, poput psihologa ili drugog licenciranog terapeuta, na strukturiran način.

Prisustvujete ograničenom broju sesija. KBT vam pomaže da postanete svjesni obrazaca razmišljanja koji mogu stvarati probleme u vašem životu. Promatranje odnosa između vaših misli, osjećaja i ponašanja pomaže vam da jasnije sagledate izazovne situacije i na njih reagirate učinkovitije.

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) može biti vrlo koristan alat u liječenju mnogih mentalnih stanja, poput depresija, anksioznosti, posttraumatskog stresnog poremećaja, također poznatog kao PTSP, ili poremećaja prehrane. Ponekad je KBT jedini potreban tretman. Drugi put se koristi uz druge terapije ili tretmane poput lijekova.

Ne morate imati mentalno zdravstveno stanje da biste imali koristi od KBT-a. KBT može biti učinkovit način da naučite kako bolje upravljati stresnim životnim situacijama.

Zašto je to učinjeno

Kognitivno-bihevioralna terapija koristi se za liječenje širokog raspona problema mentalnog zdravlja. Često je preferirana vrsta psihoterapija jer vam može brzo pomoći da upoznate specifične izazove i nosite se s njima.

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) obično uključuje manje sesija od drugih vrsta terapije i provodi se na strukturiran način. KBT često uključuje domaću zadaću kao način vježbanja vještina.

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) koristan je alat za učenje načina suočavanja s emocionalnim izazovima. Na primjer, KBT vam može pomoći:

• Upravljajte simptomima mentalnih zdravstvenih stanja.
• Spriječite povratak simptoma mentalnih zdravstvenih problema.
• Liječite mentalno zdravstveno stanje kada lijekovi nisu dobra opcija.
• Naučite tehnike suočavanja sa stresnim životnim situacijama.
• Naučite načine upravljanja emocijama.
• Rješavajte konflikte u odnosima i naučite bolje načine komunikacije.
• Nosite se s tugom ili gubitkom.
• Prevladati emocionalnu traumu povezanu sa zlostavljanjem ili nasiljem.
• Nositi se s medicinskim stanjem.
• Upravljajte dugotrajnim fizičkim simptomima.

Stanja mentalnog zdravlja koja se mogu poboljšati KBT-om uključuju:

• depresija.
• anksioznost.
• Fobije.
• Posttraumatski stresni poremećaj, također nazvan PTSP.
• Problemi sa spavanjem.
• poremećaja prehrane.
• Opsesivno-kompulzivni poremećaj, također nazvan OKP.
• Poremećaji uzrokovani uporabom supstanci.
• Bipolarni poremećaji.
• Shizofrenija.
• Seksualni problemi.
• Za neke ljude, KBT je najučinkovitiji kada se provodi uz druge tretmane, poput uzimanja antidepresiva ili drugih lijekova.

Rizici

Općenito, postoji mali rizik od primanja kognitivno-bihevioralne terapije. No, ponekad možete osjećati emocije koje vam nisu ugodne. To je zato što KBT može uzrokovati da istražite bolne osjećaje, emocije i iskustva. Tijekom zahtjevne sesije možete plakati, uzrujati se ili osjećati ljutito. Također se možete osjećati fizički iscrpljeno. Ove reakcije s vremenom postaju lakše podnošljive kako vježbate svoje vještine.

Kod nekih oblika KBT-a, poput terapije izlaganjem, možda ćete se morati suočiti sa situacijama koje biste radije izbjegavali, poput aviona ako se bojite letenja. To može dovesti do kratkotrajnog stresa ili tjeskobe.

Međutim, rad s vještim terapeutom može smanjiti sve rizike. Vještine suočavanja koje steknete mogu vam pomoći u upravljanju i prevladavanju negativnih osjećaja i strahova.

Kako se pripremate

Možete sami odlučiti da želite isprobati kognitivno-bihevioralnu terapiju. Ili vam zdravstveni djelatnik ili netko drugi može predložiti KBT. Evo kako započeti:

• Pronađite terapeuta. Uputnicu možete dobiti od zdravstvenog djelatnika, zdravstvenog osiguranja, prijatelja ili drugog pouzdanog izvora. Mnogi poslodavci nude savjetodavne usluge ili uputnice putem programa pomoći zaposlenicima, koji se nazivaju i EAP-ovi. Ili možete sami pronaći terapeuta. Dobro je započeti s lokalnim ili državnim strukovnim udruženjem. Također možete pokušati posjetiti svoj lokalni zdravstveni odjel ili pretražiti internet za zdravstvene djelatnike koji prakticiraju KBT.
• Razumjeti troškove. Ako imate zdravstveno osiguranje, saznajte kakvu pokrivenost nudi za psihoterapija. Neki zdravstveni planovi pokrivaju samo određeni broj terapijskih sesija godišnje. Također, razgovarajte sa svojim terapeutom o naknadama i mogućnostima plaćanja.
• Pregledajte svoje brige. Prije prvog sastanka razmislite na kojim biste problemima željeli raditi. Obavijestite terapeuta kako doživljavate svoju nelagodu, poput uznemirujućih misli, emocija i ponašanja. Iako to možete riješiti i sa svojim terapeutom, unaprijed imati neku ideju može pomoći pri početku terapije.

Provjerite kvalificiranog terapeuta

Psihoterapeut je općenit pojam. Nije naziv radnog mjesta i ne sugerira određenu vrstu obrazovanja, obuke ili licence. Primjeri psihoterapeuta uključuju psihijatre, psihologe, licencirane profesionalne savjetnike, licencirane socijalne radnike, licencirane bračne i obiteljske terapeute, psihijatrijske medicinske sestre i druge licencirane stručnjake s obukom za mentalno zdravlje.

Prije posjeta psihoterapeutu, provjerite:

• Pozadina i obrazovanje. Kvalificirani psihoterapeuti mogu imati niz različitih radnih mjesta, ovisno o svom obrazovanju i ulozi. Većina ima magisterij ili doktorat sa specifičnom obukom u savjetovanju o mentalnom zdravlju. Liječnici specijalizirani za mentalno zdravlje, zvani psihijatri, mogu propisivati ​​lijekove, a neki mogu ponuditi i psihoterapija.
• Certifikacija i licenciranje. Pobrinite se da terapeut kojeg odaberete ispunjava državne uvjete za certifikaciju i licenciranje za profesionalnu ulogu. To znači da je stručnjak za mentalno zdravlje imao obrazovanje i stručno osposobljavanje, položio nacionalne ispite i ispunio državne uvjete za rad.
• Područje stručnosti. Pitajte terapeuta ima li znanje i iskustvo u liječenju vaših simptoma ili područja koje vas brine, poput poremećaja prehrane ili PTSP-a.
• Ključno je pronaći vještog terapeuta koji može uskladiti vrstu terapije s vašim potrebama.

Što možete očekivati

Kognitivno-bihevioralna terapija može se provoditi individualno ili u grupama s članovima obitelji ili s ljudima koji imaju slične probleme. Dostupni su online resursi koji mogu omogućiti primanje KBT-a čak i ako živite u području s malo lokalnih resursa za mentalno zdravlje.

• Kognitivno-bihevioralna terapija često uključuje:
• Učenje o vašem stanju mentalnog zdravlja.
• Tehnike učenja kao što su opuštanje, suočavanje, otpornost, upravljanje stresom i asertivnost.
• Vježbanje načina suočavanja s brigom i mislima koje se stalno vraćaju, uznemiruju i teško ih je zaustaviti.
• Učenje kako pristupiti i tolerirati situacije koje ste izbjegavali.

Vaša prva terapijska sesija

Na vašoj prvoj sesiji, vaš terapeut prikuplja informacije o vama i pita vas na kojim biste problemima željeli raditi. Terapeut vas pita o vašem trenutnom i prošlom fizičkom i emocionalnom zdravlju kako bi bolje razumio vašu situaciju.

Vaš terapeut može s vama razgovarati o tome biste li mogli imati koristi i od drugih tretmana, poput lijekova.

Prva sesija je također prilika za razgovor s terapeutom kako biste vidjeli jeste li vi i terapeut dobar partner. Pobrinite se da razumijete:

• Pristup terapeuta.
• Koja vrsta terapije je najbolja za vas.
• Ciljevi vašeg liječenja.
• Trajanje svake terapijske sesije.
• Koliko terapijskih sesija vam može biti potrebno.

Možda će trebati nekoliko sesija da vaš terapeut u potpunosti razumije vašu situaciju i brige te da odluči o najboljem postupku. Ako se ne osjećate ugodno s prvim terapeutom kojeg posjetite, pokušajte s nekim drugim. Dobar “sklad” s vašim terapeutom može vam pomoći da izvučete maksimum iz KBT-a.

Tijekom KBT-a

Vaš terapeut vas potiče da razgovarate o svojim mislima i osjećajima te o onome što vas muči. Ne brinite ako vam je teško otvoriti se o svojim osjećajima. Vaš terapeut vam može pomoći da steknete više samopouzdanja i da se osjećate ugodnije dijeleći ih.

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) se općenito fokusira na specifične probleme, koristeći pristup koji postavlja ciljeve. Dok prolazite kroz proces terapije, vaš terapeut može vas zamoliti da napišete domaću zadaću.

Domaća zadaća može uključivati ​​aktivnosti, čitanje ili vježbe koje se nadovezuju na ono što naučite tijekom redovitih terapijskih sesija. To vas potiče da primijenite ono što naučite u svakodnevnom životu. Domaća zadaća je osmišljena kako bi vam pomogla u postizanju ciljeva liječenja.

Pristup vašeg terapeuta ovisi o vašoj situaciji i onome što želite. Vaš terapeut može kombinirati KBT s drugim pristupom. Na primjer, vaš terapeut može dodati interpersonalnu terapiju koja se usredotočuje na vaše odnose s drugim ljudima.

Koraci u KBT-u

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) obično uključuje ove korake:

• Razgovarajte o problematičnim situacijama ili stanjima u svom životu. To može uključivati ​​probleme poput zdravstvenog stanja, razvoda, tuge, ljutnje ili simptoma mentalnog zdravstvenog stanja. Vi i vaš terapeut možete provesti neko vrijeme odlučujući na koja se pitanja i ciljeve želite usredotočiti.
• Osvijestite svoje misli, emocije i uvjerenja o tim problemima. Nakon što znate na kojim problemima trebate raditi, vaš terapeut vas potiče da podijelite svoja razmišljanja o njima. To može uključivati ​​​​ispitivanje onoga što sami sebi govorite o nekom iskustvu, što se ponekad naziva samorazgovor. Također možete proučiti što mislite da neka situacija znači i svoja uvjerenja o sebi, drugim ljudima i događajima. Vaš terapeut može vam predložiti da vodite dnevnik svojih misli.
• Postanite svjesni obrazaca razmišljanja koji mogu stvarati probleme. Vaš terapeut može vas zamoliti da napravite zadatak samopraćenja kako biste obratili pozornost na svoje fizičke, emocionalne i bihevioralne reakcije u različitim situacijama. To vam može pomoći da uočite obrasce razmišljanja i ponašanja koji mogu pogoršati vaše probleme.
• Dovedite u pitanje obrasce razmišljanja koji mogu stvarati probleme. Vaš terapeut vas može naučiti kako se zapitati je li vaš pogled na situaciju utemeljen na činjenicama ili samo na osjećajima. Ovaj korak može biti vrlo težak. Možda imate dugogodišnje načine razmišljanja o svom životu, sebi i drugima. Vježbom možete razmišljati na nove ili drugačije načine. Učenje korisnijih obrazaca razmišljanja i ponašanja može postati navika i neće zahtijevati toliko truda.

Trajanje terapije

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) je općenito kratkotrajna terapija. Može trajati od 5 do 20 sesija. Vi i vaš terapeut možete razgovarati o tome koliko bi sesija bilo pravo za vas. Čimbenici o kojima treba razmisliti uključuju:

• Vaše stanje ili situacija.
• Koliko su vaši simptomi ozbiljni.
• Koliko dugo imate simptome ili se nosite sa svojom situacijom.
• Koliko brzo napredujete.
• Koliko vježbate vještine između sesija.
• Koliko stresa imaš.
• Koliko podrške primate od članova obitelji i drugih ljudi.

Privatnost

Osim u vrlo specifičnim okolnostima, razgovori s vašim terapeutom su povjerljivi. To znači da se čuvaju u tajnosti između vas i vašeg terapeuta.

Terapeut može prekršiti povjerljivost ako postoji trenutna prijetnja sigurnosti ili kada državni ili savezni zakon zahtijeva prijavu zabrinutosti vlastima. Te situacije uključuju ako:

• Planirajte si nauditi ili oduzeti život.
• Planirati nauditi ili oduzeti život drugoj osobi.
• Zlostavljanje, iskorištavanje ili zanemarivanje djeteta ili ranjive odrasle osobe. Ranjive odrasle osobe su starije od 18 godina i nisu sposobne brinuti se o sebi ili zaštititi se zbog dobi ili invaliditeta.
• Ne možete se sigurno brinuti o sebi.

Rezultati

Kognitivno-bihevioralna terapija možda neće izliječiti vaše stanje ili ukloniti neugodnu situaciju. Ali vam može dati moć da se nosite sa svojom situacijom na zdrav način i da se osjećate bolje u vezi sebe, svog života i svoje budućnosti.

Izvlačenje maksimuma iz KBT-a

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) ne djeluje kod svih. Ali možete poduzeti korake kako biste izvukli maksimum iz svoje terapije i pomogli joj da bude uspješna.

Razmišljajte o terapiji kao o partnerstvu. Terapija je najučinkovitija kada aktivno sudjelujete i dijelite odluke. Pobrinite se da se vi i vaš terapeut slažete oko glavnih problema i kako na njima raditi. Zajedno možete postaviti ciljeve koji su vam važni i mjeriti svoj napredak tijekom vremena.

Budite otvoreni i iskreni. Uspjeh terapije ovisi o tome koliko ste spremni podijeliti svoje misli, osjećaje i iskustva. Uspjeh također ovisi o tome da ste otvoreni za nove uvide i načine djelovanja. Ako niste sigurni želite li razgovarati o nekim stvarima zbog bolnih emocija, srama ili straha od reakcije vašeg terapeuta, obavijestite svog terapeuta zašto ste zabrinuti.

Slijedite svoj plan liječenja. Ako se osjećate loše ili nemate volje raditi na ostvarenju svojih ciljeva, možda ćete biti u iskušenju da preskočite terapijske sesije. To može poremetiti vaš napredak. Prisustvujte svim sesijama i razmislite o čemu želite razgovarati.

Ne očekujte trenutne rezultate. Rad na emocionalnim problemima može biti bolan i težak. Ponekad je uobičajeno osjećati se gore tijekom prvog dijela terapije dok se počinjete suočavati s prošlim i sadašnjim sukobima. Možda će vam trebati nekoliko sesija kako biste izgradili nove navike suočavanja prije nego što počnete napredovati.

Napravite domaću zadaću između sesija. Ispunite zahtjev ako vas terapeut zamoli da čitate, vodite dnevnik ili obavljate druge aktivnosti izvan redovnih terapijskih sesija. Izrada ovih domaćih zadaća pomaže vam da primijenite ono što ste naučili na terapiji.

Ako terapija ne pomaže, razgovarajte sa svojim terapeutom. Ako nakon nekoliko sesija ne osjećate napredak s KBT-om, razgovarajte o tome sa svojim terapeutom. Vi i vaš terapeut možete odlučiti napraviti neke promjene ili isprobati drugačiji pristup.

Vanjski izvori

• Mayo Clinic — Cognitive behavioral therapy
• APA — CBT for PTSD (patient guide)