Nepravilan rad srca

Koja su stanja povezana s aritmijom?

Događaji poput napadaja panike ili niskog šećera u krvi ponekad mogu oponašati simptome aritmije. Uz to, nekoliko drugih stanja može doprinijeti aritmiji, pojaviti se uz nju ili biti njezina posljedica. Ako želite osnovno objašnjenje što je aritmija i kako nastaje, dobro je prvo krenuti od toga.

Aritmija je medicinski izraz za abnormalan rad srca. Srce može kucati prebrzo, presporo ili u neprirodnom ritmu. Neke aritmije su blage i možda ne zahtijevaju liječenje, dok druge povećavaju rizik od ozbiljnih stanja, poput zatajenja srca ili moždanog udara.

Nepravilan rad srca i stanja koja mogu oponašati aritmiju

Mnoga stanja mogu dovesti do privremenih promjena u otkucajima srca i na taj način oponašati aritmiju. To posebno vrijedi kada se ubrzan puls pojavi “niotkuda”, bez jasnog fizičkog napora.

Neka osnovna zdravstvena stanja mogu povećati rizik od razvoja aritmije ili čak izazvati simptome koji izgledaju kao aritmija, iako uzrok može biti nešto drugo. U nastavku prolazimo kroz oboje: stanja koja je mogu oponašati i stanja koja joj mogu doprinijeti.

Anksioznost i napadi panike

Kada osjećate stres ili tjeskobu, broj otkucaja srca se može povećati čak i kada niste fizički aktivni. Kod nekih osoba anksioznost ili napadi panike mogu izazvati ubrzan rad srca, znojenje i vrtoglavicu – simptome koji podsjećaju na aritmiju.

Napad panike može oponašati simptome slične onima kod atrijske fibrilacije, ali to ne znači automatski da imate atrijalna fibrilacija. Ipak, ponavljajuće epizode trebaju procjenu liječnika.

Visok unos kofeina

Konzumiranje kofeina može izazvati ubrzan rad srca i palpitacije srca. Palpitacije su kratke epizode “lupanja” ili “treperenja” srca koje često nisu znak ozbiljne bolesti, ali mogu biti neugodne i ponekad se javljaju uz aritmiju.

Ako primjećujete da vas kofein “diže” i mentalno i fizički, pročitajte i temu kofein i anksioznost, jer se kod mnogih ljudi simptomi preklapaju.

Naporna vježba

Naporna tjelovježba može izazvati palpitacije ili osjećaj preskakanja otkucaja. U velikom broju slučajeva to prođe ubrzo nakon prestanka aktivnosti. No, ako se uz to jave bol u prsima, nesvjestica ili jaka slabost, potrebno je medicinsko mišljenje.

Nizak šećer u krvi

Nizak šećer u krvi često se javlja kada dulje vrijeme ne unosite ugljikohidrate. Može izazvati palpitacije i simptome poput:

• razdražljivosti
• znojenja
• drhtavice
• gladi
• omaglice ili vrtoglavice

Stanja koja mogu uzrokovati ili doprinijeti aritmiji

Za razliku od “oponašanja”, ova skupina stanja može stvarno utjecati na električni sustav srca i povećati vjerojatnost da se aritmija razvije ili pogorša.

Bolesti srca i krvnih žila

Neka stanja srca i krvnih žila značajno povećavaju rizik od aritmije. To uključuje:

• kardiomiopatiju
• koronarnu bolest arterija
• kongenitalne (urođene) srčane mane
• srčani udar
• upalu srca

Kao dio kardiovaskularnog rizika, često se spominje i visok krvni tlak, a dio supraventrikularnih poremećaja ritma objašnjen je u tekstu o supraventrikularna tahikardija.

Bolest štitnjače

I visoke i niske razine hormona štitnjače mogu biti povezane s aritmijom. Hipertireoza (preaktivna štitnjača) može ubrzati srce i doprinijeti abnormalnim ritmovima, uključujući atrijsku fibrilaciju. S druge strane, hipotireoza može biti povezana s usporenim ritmom (bradikardijom), a kod nekih osoba i s fibrilacijom atrija.

Važno je redovno kontrolirati hormone štitnjače i terapiju, jer praćenje vrijednosti može smanjiti rizik od neželjenih nuspojava, uključujući aritmije.

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)

KOPB je kronična bolest pluća često povezana s pušenjem. Istraživanja sugeriraju da može doprinijeti razvoju nekoliko vrsta aritmija i srčanih bolesti, uključujući atrijsku fibrilaciju i ventrikularne aritmije.

Pretilost

Pretilost povećava rizik od aritmije zbog više mehanizama. Primjeri uključuju:

• povećan tlak punjenja u srčanim komorama
• veće opterećenje na lijevoj strani srca
• masne naslage u srčanom tkivu
• povećanu upalu i ožiljkavanje srčanog tkiva
• promjene u električnoj signalizaciji
• neurološke i hormonske promjene

Apneja u snu

Apneja u snu je česta kod osoba s aritmijama. Može doprinijeti razvoju aritmije kroz epizode niske razine kisika u krvi, pojačanu aktivnost simpatičkog živčanog sustava i promjene (preoblikovanje) srčanog tkiva.

Virusne infekcije

Neke studije povezuju različite virusne infekcije s aritmijama, uključujući COVID-19, gripu i druge infekcije. Virusi mogu doprinijeti aritmiji kroz upalu i nastanak ožiljaka u srčanom tkivu, osobito kod težih infekcija.

Kronično visoka konzumacija alkohola

Prekomjerna konzumacija alkohola povezuje se s više vrsta aritmija, poput fibrilacije predsjetki i atrijskog fluttera. Pojam “sindrom blagdanskog srca” često se koristi za epizode atrijske fibrilacije nakon pojačanog pijenja, primjerice tijekom praznika ili dugih vikenda.

Okidači aritmije (što može “pokrenuti” epizodu)

Uobičajeni okidači aritmije uključuju navike i situacije koje privremeno destabiliziraju ritam, osobito ako već postoji temeljni rizik. Najčešći okidači su:

• visoke ili niske razine šećera u krvi
• kofein
• ilegalne droge
• lijekovi koji povećavaju budnost ili energiju
• niske razine elektrolita
• naporna vježba
• snažne emocije poput stres, tjeskobe ili ljutnje
• povraćanje ili intenzivan kašalj

Stanja do kojih aritmija može dovesti

Neke aritmije mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija ako se ne liječe. Posebno je to važno kod atrijske fibrilacije, gdje se zbog turbulentnog protoka krvi u atrijima mogu stvarati ugrušci.

Krvni ugrušci

Kod atrijske fibrilacije protok krvi kroz atrije može biti nepravilan i “vrtložan”, pa se krv ne prazni potpuno. To povećava rizik stvaranja krvnih ugrušaka.

Moždani udar

Ako ugrušak dospije u mozak, može uzrokovati moždani udar. Rizik se procjenjuje individualno, pa je važno razgovarati s kardiologom o vašim faktorima rizika i eventualnoj potrebi za terapijom.

Plućna embolija

Plućna embolija je ugrušak koji blokira arteriju u plućima i može biti opasna po život. Svaka iznenadna otežano disanje, bol u prsima ili iskašljavanje krvi zahtijeva hitnu procjenu.

Zatajenje srca

Zatajenje srca nastaje kada srce ne može pumpati dovoljno krvi za potrebe tijela. Atrijska fibrilacija i zatajenje srca se često međusobno pogoršavaju, pa je kontrola ritma i brzine otkucaja posebno važna.

Srčani zastoj

Ventrikularna fibrilacija je jedan od najčešćih uzroka srčanog zastoja – stanja u kojem srce iznenada prestane učinkovito pumpati krv.

Kada potražiti liječnika?

Zakažite pregled ako imate učestale epizode nepravilnog rada srca, pogotovo ako se ponavljaju ili se pogoršavaju. Posebno obratite pažnju na sljedeće znakove:

• osjećaj jakog, dugotrajnog lupanja ili “preskakanja” srca
• vrtoglavica, omaglica ili slabost
• kratkoća daha ili smanjena tolerancija napora

Hitnu medicinsku pomoć potražite ako se pojavi:

• bol ili pritisak u prsima
• nesvjestica ili osjećaj da ćete se onesvijestiti
• iznenadna, jaka otežano disanje

Ako niste sigurni radi li se o panici ili srčanom problemu, može pomoći i tekst: kako razlikovati napad panike od srčanog udara.

Za van

Aritmija je abnormalan srčani ritam koji može biti brz, spor ili nepravilan. Neke blaže aritmije nisu ozbiljne, ali teži slučajevi mogu dovesti do komplikacija opasnih po život – osobito ako se aritmija udruži s drugim stanjima ili ako se zanemare okidači aritmije.

Vaš liječnik može najbolje procijeniti treba li vaša aritmija liječenje. Terapija se često sastoji od lijekova i strategija koje pomažu srcu da ponovno uspostavi stabilan ritam, uz rješavanje uzroka i kontrolu faktora rizika.

Disclaimer: Ovaj tekst je informativan i ne zamjenjuje pregled liječnika. Za hitne simptome (bol u prsima, nesvjestica, teško disanje) odmah potražite medicinsku pomoć.

Više općih informacija o simptomima i uzrocima navode i Mayo Clinic i NHS.