
Nizak tlak (hipotenzija) je stanje u kojem je sila kojom krv pritišće stijenke arterija niža nego što je uobičajeno. Krvni tlak se mjeri u milimetrima žive (mm Hg), a u praksi se najčešće govori o dva broja: sistoličkom (gornjem) i dijastoličkom (donjem).
U većini vodiča, koliki je nizak tlak definira se kao vrijednost niža od 90/60 mm Hg. Ipak, važno je znati da ono što je “nisko” za jednu osobu, za drugu može biti sasvim normalno – posebno ako nema tegoba. Zato se nizak krvni tlak najčešće smatra problemom tek kada izaziva simptome (npr. vrtoglavicu, nesvjesticu ili izražen umor).
Niski tlak ponekad ne uzrokuje nikakve smetnje, ali kod nekih ljudi može dovesti do omaglice, zamućenog vida ili nesvjestice. U rijetkim, teškim situacijama, nagli ili izrazito nizak tlak može biti opasan po život.
Uzroci mogu biti jednostavni (npr. dehidracija), ali i ozbiljniji (npr. jače krvarenje, infekcije, alergijske reakcije ili određena srčana i hormonalna stanja). Zato je ključno razumjeti zašto je tlak nizak kako bi se, po potrebi, ciljano liječio.

Ortostatska hipotenzija je nagli pad tlaka kada ustanete nakon sjedenja ili ležanja. Često se očituje kao “zamračenje pred očima”, ljuljanje u hodu ili kratkotrajna slabost. Uzroci mogu uključivati dehidraciju, dugo mirovanje u krevetu, trudnoću, neka medicinska stanja i određene lijekove. Ovaj oblik je čest kod starijih osoba.
Ovaj pad tlaka javlja se 1 do 2 sata nakon jela. U pravilu je češći u starijoj dobi, posebno kod osoba koje imaju i povišene vrijednosti tlaka ili stanja koja utječu na autonomni živčani sustav. Promjene načina života često mogu pomoći: manji obroci, manje ugljikohidrata, više tekućine i izbjegavanje alkohola.
Ovo je pad tlaka koji se može pojaviti nakon dužeg stajanja. Češće se viđa kod djece i mlađih odraslih osoba. Smatra se da može biti povezan s načinom na koji srce i mozak “komuniciraju” pri regulaciji tlaka.
Rijetko stanje koje zahvaća autonomni živčani sustav. Može uzrokovati izražene padove tlaka pri stajanju, a ponekad i vrlo visoke vrijednosti tlaka kada osoba leži. Ovo zahtijeva stručnu obradu i praćenje.
Napomena: ako uz nizak tlak imate izraženu tjeskobu, “preskakanje srca” ili lupanje, korisno je pročitati i teme o anksioznosti te o palpitacijama srca, jer se simptomi ponekad preklapaju.
Niski tlak simptomi mogu biti blagi i povremeni, a mogu biti i izraženiji. Najčešći simptomi uključuju:
Kod nekih ljudi, nizak tlak je zapravo znak drugog zdravstvenog stanja – osobito ako se tlak naglo spusti ili se pojavi zajedno s jasnim simptomima.
Nagli pad tlaka može biti rizičan. Ponekad i promjena od oko 20 mm Hg može izazvati vrtoglavicu ili nesvjesticu, primjerice kada sistolički tlak padne sa 110 mm Hg na 90 mm Hg. Veliki i brzi padovi tlaka mogu biti životno ugrožavajući, primjerice kod jakog krvarenja, teških infekcija ili ozbiljnih alergijskih reakcija.
Izrazito nizak krvni tlak može dovesti do stanja koje se naziva šok, kada tkiva ne dobivaju dovoljno kisika i hranjivih tvari. Simptomi šoka mogu uključivati:
Ako imate simptome izrazito niskog tlaka ili znakove šoka, odmah potražite hitnu pomoć (nazovite lokalni broj hitnih službi).
U svakodnevnoj praksi, većina stručnjaka smatra krvni tlak “preniskim” najčešće onda kada uzrokuje simptome. Povremena blaga omaglica može imati mnogo uzroka (npr. previše topline, premalo tekućine ili naglo ustajanje).
Koristan praktični savjet: vodite kratak dnevnik – zabilježite tlak, vrijeme mjerenja, simptome i što ste radili neposredno prije (npr. obrok, trening, stres). To liječniku često značajno olakša procjenu.

Nizak krvni tlak može imati više uzroka. Neka zdravstvena stanja i lijekovi mogu dovesti do pada tlaka, a na vrijednosti utječu i svakodnevni faktori poput prehrane, količine tekućine, položaja tijela i stresa.
Krvni tlak ovisi o količini krvi koju srce pumpa i otporu protoku krvi kroz arterije. Očitavanje ima dva broja:
Krvni tlak prirodno varira kroz dan. Može biti niži noću, a porasti nakon buđenja. Također se mijenja ovisno o:
Medicinska stanja koja se često povezuju s hipotenzijom uključuju:
Određeni lijekovi mogu biti razlog zbog kojeg je tlak niži. Primjeri skupina lijekova uključuju:
Važno: nemojte sami prekidati ili mijenjati terapiju. Ako sumnjate da vam lijek snižava tlak, razgovarajte s liječnikom o mogućoj prilagodbi.
Svatko može imati niski tlak, ali određeni faktori povećavaju vjerojatnost:
Komplikacije niskog tlaka najčešće su povezane s padovima i smanjenom opskrbom organa kisikom:
Za potvrdu hipotenzije liječnik će napraviti pregled, uzeti anamnezu i izmjeriti tlak. U mnogim slučajevima korisno je mjeriti tlak i kod kuće, jer to pomaže u uočavanju obrazaca (npr. padova nakon ustajanja ili nakon obroka).
Ako kod kuće izmjerite 90/60 mm Hg ili niže, to ne mora automatski značiti problem – liječnik procjenjuje vrijednost u kontekstu simptoma, dobi, terapije i drugih bolesti.
Ako treba otkriti uzrok, liječnik može preporučiti dodatne pretrage.
Krvne pretrage mogu pokazati, primjerice, anemiju, poremećaje šećera (hipoglikemiju/hiperglikemiju) ili druge promjene koje mogu utjecati na tlak.
EKG je brz i bezbolan test koji bilježi električnu aktivnost srca. Može pomoći u otkrivanju sporog ili brzog ritma te znakova aktualnog ili ranijeg srčanog događaja.
Ovaj test procjenjuje kako tijelo reagira na promjenu položaja iz ležanja u uspravan stav. Tijekom testa prate se tlak i puls, a osoba je osigurana remenima kako bi se smanjio rizik od pada.
Nizak krvni tlak bez simptoma ili s blagim, rijetkim simptomima često ne zahtijeva posebno liječenje. Kada su simptomi izraženiji, liječenje ovisi o uzroku.
Ako je uzrok lijek, liječnik može preporučiti promjenu terapije, prilagodbu doze ili zamjenski lijek. Nemojte to raditi sami, bez savjeta stručnjaka.
Ako se uzrok ne može jasno utvrditi ili ne postoji “jedan” lijek, cilj je podići tlak i ublažiti simptome. Mogućnosti uključuju:
Ako uz nizak tlak imate i izraženu tjeskobu, napetost ili teškoće sa snom, pogledajte i vodiče o tome kako zaspati i o rješavanju nesanice, jer umor i loš san mogu pogoršati doživljaj simptoma.
Ovisno o uzroku, ove navike često pomažu ublažiti ili spriječiti niski tlak simptomi:
Ako primjećujete da se simptomi pojačavaju u stresnim razdobljima, korisno je edukirati se i o razlici između stresa, tjeskobe i anksioznosti, jer autonomni živčani sustav može utjecati na puls i tlak.
Za samo mjerenje tlaka obično ne trebate posebnu pripremu. Ipak, nemojte prestati uzimati lijekove za koje mislite da utječu na tlak bez savjeta liječnika.
Za dodatne informacije o hipotenziji možete pogledati vodiče na pouzdanim zdravstvenim stranicama, npr. Mayo Clinic i NHS.
Disclaimer: Ovaj sadržaj je informativan i ne može zamijeniti pregled i savjet liječnika. Ako imate ozbiljne simptome ili sumnju na hitno stanje, potražite medicinsku pomoć odmah.