Panični poremećaj i napadi panike: simptomi, uzroci i liječenje

Panični poremećaj8. Septembra 2025.

Kratki sažetak: Vodič kroz panični poremećaj i napade panike — kako ih prepoznati, šta ih pokreće i koje su najučinkovitije terapije (KBT, izlaganje, farmakoterapija, samopomoć).

Za širu sliku o simptomima, uzrocima i liječenju, pročitajte naš pilar članak Anksioznost.

Uvod: zašto je Panični poremećaj važna tema

panični poremećaj spada među najuznemirujuće anksiozne poremećaje jer epizode dolaze naglo, s intenzivnim fizičkim simptomima (palpitacije, gušenje, vrtoglavica, depersonalizacija, derealizacija) i strahom od smrti ili gubitka kontrole. Iako napad panike traje relativno kratko (često 10–30 minuta), posljedice su dugotrajne: anticipatorna anksioznost, izbjegavanje situacija i agorafobija.

Rano prepoznavanje “znakova paničnog poremećaja”, edukacija o fiziologiji napada panike i strukturiran tretman znatno skraćuju tok bolesti i vraćaju kontrolu. Ovaj tekst nudi praktičan, klinički utemeljen pregled sa savjetima koje možete primijeniti već danas.

Definicija i osnovni pregled

panični poremećaj karakterišu ponavljani, neočekivani napadi panike te stalna zabrinutost za nove napade i promjene ponašanja radi izbjegavanja okidača. Napad panike je nagli val intenzivnog straha praćen vrhuncem simptoma u nekoliko minuta, uz najmanje četiri tipična simptoma (palpitacije, znojenje, drhtanje, otežano disanje, osjećaj gušenja, bol u prsima, mučnina, vrtoglavica, zimica/valunzi, utrnulost, derealizacija/depersonalizacija, strah od gubitka kontrole ili smrti).

Važno je razlikovati očekivane (vezane uz specifičan okidač) i neočekivane napade (bez jasnog okidača). Kod dijela oboljelih razvija se agorafobija — strah od mjesta/situacija iz kojih je teško pobjeći ili gdje pomoć nije dostupna (javna mjesta, prijevoz, redovi, mostovi), što dovodi do širokog izbjegavanja.

Napadi panike

Simptomi i znakovi

Za detaljniji pregled općih znakova anksioznosti pročitajte i Simptomi Anksioznosti. Tipični simptomi napada panike uključuju:

  • Somatski simptomi: ubrzan rad srca, stezanje u prsima, kratak dah, osjećaj gušenja, drhtavica, znojenje, mučnina, trnci, valovi vrućine/hladnoće.
  • Neuro-psihološki: vrtoglavica, nestabilnost, zamagljena percepcija, depersonalizacija (osjećaj odvojenosti od sebe) i derealizacija (svijet izgleda nestvarno).
  • Kognitivni: misli katastrofe (“umirem”, “imam infarkt”, “poludiću”, “past ću u nesvijest”).
  • Bihevioralni: hitno napuštanje situacije, traženje sigurnosti, pozivanje hitne pomoći, naknadno izbjegavanje.

Poslije epizode javljaju se anticipatorna anksioznost i “skrolanje tijela” — povećan fokus na senzacije (otkucaje, disanje) i skeniranje okoline za potencijalne opasnosti, što održava ciklus napada.

Uzroci i faktori rizika

Etiologija je višefaktorska: genetska predispozicija, preosjetljiv alarmni sistem (amigdala), interpretacija fizioloških signala kao opasnih, rani stres i naučene sigurnosne radnje. Interno: Uzroci Anksioznosti.

  • Genetika i porodična historija: veći rizik kod srodnika sa anksioznim poremećajima, depresijom ili paničnim poremećajem.
  • Neurobiologija: reaktivnost amigdale i disbalans noradrenergičkih/serotonergičkih sistema.
  • Interoceptivna osjetljivost: sklonost da se normalne tjelesne senzacije (ubrzan puls, hiperventilacija) tumače kao opasne.
  • Rani životni stres i trauma: gubitci, zdravstvene prijetnje, roditeljski stil (prezaštitnički/kritičan).
  • Supstance i okidači: kofein, nikotin, stimulansi, THC; manjak sna, dehidracija, hipoglikemija, vrućina.
  • Psihološki faktori: perfekcionizam, netolerancija na nesigurnost, “katastrofiziranje”.

Vrste / podtipovi

  • Neočekivani napadi panike: bez vidljivog vanjskog okidača; česti u paničnom poremećaju.
  • Očekivani (situacijski) napadi: javljaju se u prepoznatljivim situacijama (vožnja, gužva, javni nastup).
  • Interoceptivno izazvani napadi: pokrenuti senzacijama (trčanje, stepenice, topla kupka) koje “imitiraju” paniku.
  • Panični poremećaj s agorafobijom i bez agorafobije.

Dijagnostika i diferencijalna dijagnoza

Dijagnozu postavlja kvalificirani stručnjak na temelju kliničkog intervjua i kriterija. Bitno je isključiti somatske uzroke simptoma napada panike (kardiološki, endokrinološki, respiratorni), efekte supstanci i druge poremećaje (PTSP, socijalna anksioznost, OKP). U praksi se često radi kratka somatska obrada prema slici (npr. EKG, TSH) te procjena komorbiditeta (depresija, zloupotreba supstanci).

Metode liječenja i terapije

Najbolji ishodi postižu se kombinacijom psihoterapije, edukacije i, po potrebi, farmakoterapije. Interno: Liječenje Anksioznosti.

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)

KBT je terapija prve linije za panični poremećaj. Ključne komponente: psihoedukacija (fiziologija hiperventilacije i “lažnog alarma”), kognitivno restrukturiranje (rad na katastrofičnim interpretacijama), izlaganje interoceptivnim senzacijama i “in vivo” izlaganje situacijama, te ukidanje sigurnosnih radnji.

Interoceptivno izlaganje (IE)

  • Vrtoglavica: okretanje u stolici 30–60 s.
  • Kratak dah: trčanje na mjestu 60–90 s; penjanje stepenicama.
  • Palpitacije: jumping jacks 1–2 minute.
  • Hiperventilacija: brzo disanje 60 s uz kasnije regulisanje disanja.

Cilj je naučiti da su senzacije neugodne ali neopasne, i da strah opada bez sigurnosnih radnji.

Izlaganje situacijama (in vivo) i prevencija sigurnosnih radnji

  • Kreiranje hijerarhije (npr. kraća vožnja autobusom, pa duža; kratka kupovina u gužvi, pa duža).
  • Izlaganje bez oslanjanja na “štake” (boca vode, pozivi prijatelju, sjedenje blizu izlaza).
  • Vježbe tolerancije nelagode: ostati u situaciji do spontane redukcije anksioznosti.

Farmakoterapija

Antidepresivi (SSRI/SNRI) su prvi izbor kod umjereno-teških slučajeva ili kada KBT nije dostupna. Poboljšanje se očekuje kroz 2–6 sedmica. Kratkoročni anksiolitici ponekad se koriste za akutno smirenje, ali uz oprez zbog rizika navike. Odluku donosi ljekar.

Higijena sna, rutina i regulacija stimulansa

  • Stabilan ritam spavanja/buđenja, ograničenje ekrana pred spavanje.
  • Smanjenje kofeina/nikotina; izbjegavanje energetskih pića.
  • Redovna fizička aktivnost (150 min sedmično) i hidracija.

Prirodni i alternativni pristupi

Komplementarne metode mogu smanjiti fiziološku pobuđenost i povećati osjećaj kontrole. Interno: Prirodni lijek za Anksioznost.

  • Tehnike disanja: produženi izdah (npr. 4-2-6), disanje kroz nos, usporen ritam 6–8/min.
  • Progresivna mišićna relaksacija: postepeno stiskanje i opuštanje mišićnih grupa.
  • Mindfulness: vježbe usmjerene pažnje 10–20 min/dan (osjećaji u tijelu, zvukovi, dah).
  • Joga/lagano istezanje: smanjuju napetost i poboljšavaju varijabilnost srčanog ritma.
  • Nutritivna stabilnost: redovni obroci, proteini i vlakna; izbjegavanje hipoglikemije.
  • Biljne opcije: kamilica, lavanda — uz savjet ljekara zbog mogućih interakcija.

Prevencija i samopomoć

Planiranim vježbama gradite otpornost i smanjujete vjerovatnoću novih epizoda. Više strategija u članku Prevencija i samopomoć.

  • Dnevnik napada: bilježite situaciju, senzacije, misli, ponašanja, oporavak.
  • Dosljedna IE praksa: 3–5 puta sedmično; povećava toleranciju na tjelesne senzacije.
  • “Plan B” za javna mjesta: mikro-pauza, sporo disanje, fokus na tlo (uzemljenje), nastavak aktivnosti.
  • Postepeno širenje zone komfora: kratke vožnje, kraće gužve, pa duže.
  • Digitalna higijena: ograničite doomscrolling; večernji “low-stimulus” režim.

Česte greške i mitovi

  • “Moram odmah zaustaviti napad panike.” Brži oporavak dolazi prihvatanjem senzacija i ostankom u situaciji, ne bijegom.
  • “Ako mi je srce brzo, znači infarkt.” Palpitacije su česte i uglavnom bezopasne; procjenu radi ljekar po potrebi.
  • “Kofein mi pomaže fokus, ne smeta.” Često pojača tremor i srčani ritam, što održava ciklus straha.
  • “Sigurnosne radnje me štite.” Kratkoročno olakšaju, dugoročno održavaju problem.
  • “Lijekovi su jedino rješenje.” KBT i IE su visoko učinkoviti, često i bez lijekova.
Panični poremećaj

Komplikacije i povezanost s drugim stanjima

Bez tretmana, povećava se rizik za agorafobiju, depresivne epizode, zloupotrebu supstanci (alkohol za “smirenje”), te hroničnu nesanicu. Komorbiditet s drugim anksioznim poremećajima (GAD, socijalna anksioznost) je čest i zahtijeva integrisan pristup.


Brzi plan oporavka (4 sedmice)

  • Sedmica 1: edukacija o ciklusu panike; IE: vrtoglavica/hiperventilacija; dnevnik napada; smanjenje kofeina.
  • Sedmica 2: hijerarhija situacija; kratka izlaganja (3–5x sedmično); prevencija sigurnosnih radnji.
  • Sedmica 3: kognitivni rad (dokazi za/protiv katastrofe); duža izlaganja; spavanje ujednačeno.
  • Sedmica 4: konsolidacija; “booster” izlaganja; plan održavanja i relaps-prevention.

Tablica: napad panike vs. anksiozni napad

ParametarNapad panikeAnksiozni napad
PočetakNagao, bez jasnog okidačaPostepen, vezan uz stresor
Vrh simptomaUnutar minutaPostepeno
TrajanjeObično 10–30 minOd minuta do sati
SimptomiIntenzivni somatski (srce, dah, derealizacija)Napetost, briga, somatski blaži
Strah od katastrofeVrlo izražen (“umirem”)Umjeren, fokus na problem

FAQ

Kako prepoznati da je u pitanju napad panike, a ne srčani udar?

Napad panike brzo dostiže vrhunac i uključuje spektar simptoma (dah, vrtoglavica, derealizacija) uz normalne nalaze nakon epizode. Ako imate kardiološke rizike ili sumnju, tražite medicinsku procjenu.

Kako zaustaviti napad panike u trenutku?

Usmjerite se na disanje (produžen izdah), uzemljenje (5-4-3-2-1 metoda), dopustite senzacijama da prođu bez borbe i ostanite u situaciji do spontanog smanjenja intenziteta.

Da li fizička aktivnost može izazvati napad panike?

Može “imitirati” senzacije (palpitacije, disanje) koje neki pogrešno protumače. Postepeni trening i IE pomažu naučiti da su te senzacije sigurne.

Koliko traje liječenje paničnog poremećaja?

KBT programi često traju 8–16 sedmica. Trajanje varira prema težini, komorbiditetu i dosljednosti prakse. Održavanje vještina smanjuje rizik relapsa.

Da li su lijekovi neophodni?

Nisu uvijek. Mnogi postižu remisiju uz KBT i IE. Lijekovi su korisni kada su simptomi teški ili terapija nije dostupna; odluku donosi ljekar.

Povezane teme:

Zaključak

panični poremećaj je vrlo neugodan, ali uz razumijevanje mehanizma straha, ciljane KBT tehnike, interoceptivno i situacijsko izlaganje te zdravstvenu higijenu, oporavak je pravilo, ne izuzetak. Za širu sliku o anksioznim stanjima pročitajte i klaster Anksioznost, kao i vodiče o simptomima, uzrocima i terapijama povezanim s anksioznošću.

Loading Next Post...
Zapratite nas
Search
U trendu
Loading

Signing-in 3 seconds...

Signing-up 3 seconds...