Što je visok pritisak i zašto je opasan

Visok krvni pritisak (hipertenzija) predstavlja dugotrajno povišen pritisak krvi na stijenke arterija. To je „tihi ubojica“ jer obično nema vidljive simptome, ali postupno oštećuje organe i povećava rizik od srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca, bolesti bubrega i drugih ozbiljnih komplikacija . Ovaj vodič objašnjava što je visok krvni pritisak, kako se klasificira i zašto ga ne smijemo ignorirati. Namijenjen je svima koji žele razumjeti osnove hipertenzije i zašto rano otkrivanje i liječenje spašavaju živote.

Uvod: Zašto je visok pritisak važan problem

• Globalna epidemija bez simptoma. Gotovo polovica odraslih u SAD‑u ima visoke vrijednosti krvnog pritiska, no tek četvrtina ih ga kontrolira. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da 1,4 milijarde odraslih ima hipertenziju. Većina oboljelih ne osjeti nikakve tegobe, pa mnogi ne znaju da imaju problem.
• Opasne posljedice. Visok pritisak napinje stijenke arterija i uzrokuje mikrooštećenja. Tijelo pokušava popraviti oštećenja, ali se taloži kolesterol i mast, nastaju naslage (plak) i krvne žile se sužavaju. Taj proces (ateroskleroza) može završiti infarktom miokarda ili moždanim udarom. Američka udruga za srce navodi da hipertenzija dovodi i do zatajenja srca, bolesti bubrega, gubitka vida, seksualne disfunkcije i drugih stanja.
• Rješenje postoji. Mjerenje krvnog pritiska i promjene životnog stila (prehrana, fizička aktivnost, regulacija stresa) mogu spriječiti ili odgoditi komplikacije. Ovo je prvi korak u širem skupu članaka koji objašnjavaju simptome, uzroke, dijagnostiku i liječenje hipertenzije.

Što je krvni pritisak?

Krvni pritisak je sila koju krv stvara na stijenke arterija dok srce pumpa krv kroz tijelo. Mjeri se u milimetrima žive (mmHg) i zapisuje kao dvije vrijednosti:

Komponenta pritiska	Objašnjenje	Normalni raspon
Sistolički pritisak	gornja vrijednost; sila kojom srce gura krv u arterije pri kontrakciji	< 120 mmHg
Dijastolički pritisak	donja vrijednost; pritisak u arterijama dok se srce opušta između otkucaja	< 80 mmHg

Kako se klasificira visok pritisak?

Za klasifikaciju krvnog pritiska koriste se različite smjernice. Sljedeća tablica prikazuje najčešće korištene kategorije prema američkim (ACC/AHA) i europskim (ESH) smjernicama:

Kategorija	Sistolički (mmHg)	Dijastolički (mmHg)	Smjernice	Preporuke
Normalan	< 120	< 80	ACC/AHA & ESH	Nema indikacija za liječenje; preporučuju se zdrave navike
Povišen / „High‑normal“	120‑129	< 80 (ACC/AHA)	ACC/AHA	Početak promjena životnog stila
	130‑139	85‑89 (ESH)	ESH	Označava „visoko‑normalne“ vrijednosti; pratiti i mijenjati životne navike
Hipertenzija – stadij 1	130‑139	80‑89	ACC/AHA	Liječenje ovisno o riziku; promjene životnog stila
Hipertenzija – stadij 2	≥ 140	≥ 90	ACC/AHA & ESH	Potrebna medikamentozna terapija uz promjenu životnih navika
Hipertenzivna kriza / hitno stanje	> 180	> 120	ACC/AHA	Hitna medicinska pomoć

Napomena: Europsko društvo za hipertenziju (ESH) 2023./2025. i dalje definira hipertenziju kao ≥ 140/90 mmHg i koristi kategoriju „visoko‑normalan“ za 130‑139/85‑89 mmHg, dok američke smjernice (ACC/AHA 2017.) već od 130/80 mmHg smatraju stadijem 1 i ciljano liječe visokorizične bolesnike.

Koliko je rasprostranjena hipertenzija?

Visok pritisak je jedan od najčešćih globalnih zdravstvenih problema:

• Svjetska razina: Prema WHO‑u, 1,4 milijarde odraslih imalo je hipertenziju u 2024. godini, a broj se udvostručio od 1990‑ih. Najviša prevalencija je u istočnom Mediteranu (38 %), a niža u zapadnom Pacifiku (29 %).
• SAD: Gotovo polovica odraslih (119,9 milijuna) ima visok pritisak (definiran kao ≥ 130/80 mmHg ili uzimanje lijekova). Samo 1 od 4 bolesnika ima pritisak pod kontrolom.
• „Tihi“ problem: Većina ljudi nema simptome čak ni pri visokim vrijednostima, stoga mnogi ne znaju da su izloženi riziku.

Zašto je visok pritisak opasan?

Oštećenje krvnih žila i ateroskleroza

Stalno povišen pritisak ozljeđuje unutarnji sloj (endotel) arterija. Na mikrooštećenjima se talože kolesterol i krvne stanice, stvarajući plak koji sužava ili blokira arteriju. WebMD navodi da se u 69 % prvih srčanih udara i 77 % prvih moždanih udara bilježi vrijednost pritiska iznad 130/80 mmHg.

Komplikacije po organskim sustavima

• Srce: Visok pritisak uzrokuje zadebljanje stijenke srca i može dovesti do angine, infarkta miokarda, zatajenja srca i aritmija. Previše pritiska može oštetiti i srčane zalistke.
• Mozak: Suzene arterije povećavaju rizik od moždanog udara, a malene promjene perfuzije povezane su s oslabljenjem kognitivnih funkcija. Istraživanja pokazuju da svaki porast sistoličkog pritiska za 10 mmHg povećava rizik od loše kognitivne funkcije za 9 %. Kronična hipertenzija može uzrokovati tzv. „tihe“ moždane udare i bijele lezije koje potiču demenciju.
• Bubrezi: Visok pritisak oštećuje bubrežne arterije, uzrokujući ožiljke koji smanjuju sposobnost filtriranja krvi i stvaraju začarani krug – bubrezi gube funkciju, a pritisak dodatno raste.
• Oči: Oštećenje krvnih žila u mrežnici može dovesti do gubitka vida.
• Metabolizam i seksualno zdravlje: Hipertenzija je povezana sa erektilnom disfunkcijom i povećava rizik od metaboličkog sindroma.

Hitna stanja: hipertenzivna kriza

Ako se sistolički pritisak podigne iznad 180 mmHg i/ili dijastolički iznad 120 mmHg, radi se o hipertenzivnoj krizi. Može se manifestirati glavoboljom, bolovima u prsima, nedostatkom zraka ili neurološkim simptomima. Ovo je hitno stanje koje zahtijeva neposrednu medicinsku pomoć. Ne čekajte da prođu simptomi – potražite hitnu službu.

Kako znati imate li visok pritisak?

Mjerenje tlaka

Jedini siguran način provjere jest redovito mjerenje krvnog pritiska. Kućni tlakomjer omogućuje praćenje, ali za dijagnozu je potrebna potvrda liječnika. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da se hipertenzija dijagnosticira kada je pritisak 140/90 mmHg ili veći u najmanje dva odvojena mjerenja who.int. Američke smjernice smatraju patologijom i vrijednosti ≥ 130/80 mmHg kod osoba s dodatnim rizicima.

Kada se obratiti liječniku?

Ako imate stalne vrijednosti iznad navedenih granica ili simptome poput glavobolje, zamagljenog vida, bolova u prsima, vrtoglavice ili otežanog disanja, obratite se liječniku. U slučaju hitne krize (> 180/120 mmHg) potražite hitnu pomoć.

FAQ – često postavljana pitanja

Je li 130/80 visok pritisak? Prema američkim smjernicama, sistolički pritisak ≥ 130 mmHg ili dijastolički ≥ 80 mmHg predstavlja stadij 1 hipertenzije, posebno ako postoje drugi čimbenici rizika. Europske smjernice to nazivaju „visoko‑normalnim“ i preporučuju praćenje i promjene životnog stila.

Mogu li osjetiti da imam visok pritisak? Većina ljudi ne osjeća nikakve simptome. Samo kod jako povišenih vrijednosti mogu se javiti glavobolja, vrtoglavica ili krvarenje iz nosa. Zbog toga se hipertenzija naziva „tihim ubojicom“.

Zašto je visok pritisak opasan ako nema simptome? I bez simptoma, povišen pritisak postupno oštećuje krvne žile i organe, što dovodi do srčanog udara, moždanog udara, zatajenja bubrega i drugih komplikacija.

Koliko često trebam mjeriti krvni pritisak? Ako ste zdravi, preporučuje se kontrola barem jednom godišnje. Osobe s povišenim ili graničnim vrijednostima trebaju mjeriti češće (npr. tjedno) i voditi dnevnik.

Kako sniziti visok pritisak prirodnim putem? Promjene prehrane (smanjenje soli, mediteranska prehrana), redovita tjelovježba, održavanje zdrave težine, prestanak pušenja i umjeren unos alkohola mogu značajno sniziti pritisak. Detaljnije čitaj u članku 👉 [Prehrana kod visokog pritiska]

Može li visok pritisak uzrokovati demenciju? Istraživanja pokazuju da kronično povišen pritisak doprinosi sitnim moždanim udarima, oštećenjima bijele tvari i plakovima koji doprinose kognitivnom padu. Zbog toga je kontrola pritiska važna i za zdravlje mozga.

Preporučeno čitanje

Ovaj članak dio je šire serije o hipertenziji. Sljedeći vodiči detaljno obrađuju pojedine aspekte:

• Simptomi visokog pritiska – kako prepoznati upozoravajuće znakove
• Uzroci i faktori rizika hipertenzije – genetika, stil života i ostali čimbenici
• Dijagnostika visokog pritiska – mjerenje, praćenje i laboratorijske pretrage
• Liječenje hipertenzije – lijekovi, terapije i plan praćenja
• Prehrana kod visokog pritiska – što jesti
• Prirodne opcije liječenja visokog pritiska – suplementi, biljni pripravci i nadopune
• Komplikacije visokog pritiska – detaljno o srčanom udaru, moždanom udaru i drugim posljedicama

Svi ovi članci povezuju natrag na matični pilar vodič, tako da lako možete pronaći cjelokupne informacije o hipertenziji.

Upozorenje i zaključak

Ovaj tekst je edukativan i ne zamjenjuje savjet liječnika. Ako sumnjate na hipertenziju ili imate visoke vrijednosti pritiska, obavezno se posavjetujte s liječnikom ili specijalistom. Pravovremena dijagnoza, promjena životnog stila i adekvatna terapija značajno smanjuju rizik od teških posljedica.