Dijabetes tip 2

Što je dijabetes tipa 2?

Dijabetes tipa 2 (T2D) je hronično stanje koje se javlja kada je šećer u krvi (glukoza) dugoročno povišen. To se najčešće dešava zato što tijelo ne može pravilno koristiti inzulin (inzulinska rezistencija) i/ili gušterača vremenom ne proizvodi dovoljno inzulina. Iako je ovo stanje doživotno, uz dobar plan i podršku zdravstvenog tima mnogi ljudi uspijevaju držati glukozu u ciljnim vrijednostima i smanjiti rizik od komplikacija.

U praksi, dijabetes tip 2 se najčešće kontroliše kombinacijom promjena načina života, lijekova i redovnih pregleda. Ako ti treba praktičan jelovnik i ideje za obroke, pogledaj i vodič: obrok za dijabetičare.

Uobičajene, zdrave vrijednosti šećera u krvi (glukoze) su približno 70 do 99 miligrama po decilitru (mg/dL). Kod nedijagnosticiranog dijabetesa tipa 2 vrijednosti su često 126 mg/dL ili više (posebno na tašte), što je znak da je vrijeme za testiranje i procjenu kod liječnika.

Dijabetes je vrlo čest. Otprilike 1 od 10 ljudi u SAD-u ima dijabetes, a 90% do 95% slučajeva odnosi se na dijabetes tipa 2. Procjene govore da T2D pogađa značajan dio svjetske populacije. Većina osoba s dijabetesom tipa 2 je starija od 45 godina, ali se sve češće javlja i kod mlađih, uključujući djecu.

Ako želiš detaljnije o znakovima, pročitaj i: znakovi i simptomi dijabetesa tipa 2.

Simptomi i uzroci

Simptomi dijabetesa tipa 2 obično se razvijaju postepeno, kroz mjesece ili godine. Upravo zbog toga mnogi ljudi dugo ne primijete problem, pa se dijagnoza ponekad postavi tek kada se urade rutinske analize ili kada se pojave komplikacije.

Simptomi dijabetesa tipa 2

Najčešći simptomi dijabetesa tipa 2 mogu uključivati:

• pojačanu žeđ
• češće mokrenje
• pojačanu glad (osjećaj da si gladniji nego inače)
• umor i manjak energije
• sporo zacjeljivanje posjekotina ili rana
• trnce ili utrnulost u rukama ili nogama
• zamagljen vid
• suha koža
• neobjašnjiv gubitak težine
• kod žena: češće vaginalne gljivične infekcije i/ili infekcije mokraćnog sistema (IMS)

Ako prepoznaješ ove simptome, javi se liječniku – jednostavne krvne pretrage mogu potvrditi ili isključiti dijabetes tip 2. Kod nekih ljudi povišeni šećer i zdravstvena briga mogu pojačati napetost ili tjeskobu, pa može pomoći i tekst: anksioznost.

Uzroci dijabetesa tipa 2

Glavni uzrok dijabetesa tipa 2 je inzulinska rezistencija. Inzulin je hormon koji proizvodi gušterača i pomaže da glukoza iz krvi uđe u ćelije, gdje se koristi kao energija. Kada ćelije ne reagiraju na inzulin kako bi trebale, gušterača mora proizvoditi sve više inzulina da bi “nadoknadila” otpor. S vremenom, ako rezistencija postane izražena i gušterača više ne uspijeva proizvesti dovoljno inzulina, nivo glukoze raste i razvija se dijabetes tipa 2.

Na inzulinsku rezistenciju mogu utjecati različiti faktori, uključujući:

• genetiku
• višak masnog tkiva, posebno oko trbuha i organa (visceralna masnoća)
• nedostatak tjelesne aktivnosti
• često konzumiranje visoko prerađene hrane bogate ugljikohidratima i zasićenim mastima
• određene lijekove (npr. dugotrajna upotreba kortikosteroida)
• hormonske poremećaje (npr. smanjena aktivnost štitnjače, Cushingov sindrom)
• hronični stres i manjak kvalitetnog sna

Upravljanje stresom je važan dio svakodnevne kontrole šećera, jer stres može utjecati na apetit, san i hormonalne reakcije. Više o tome pročitaj ovdje: stres.

Je li dijabetes tipa 2 genetski?

Uzrok dijabetesa tipa 2 je složen, ali je jasno da genetika ima značajnu ulogu. Procjene pokazuju da je doživotni rizik oko 40% ako jedan biološki roditelj ima dijabetes tipa 2, a oko 70% ako ga imaju oba roditelja. Istraživači su identificirali veliki broj varijacija DNK povezanih s rizikom – neke utiču na inzulinsku rezistenciju i lučenje inzulina, a druge povećavaju sklonost debljanju i pretilosti.

Faktori rizika

Vjerovatnoća za razvoj dijabetesa tipa 2 je veća ako:

• imaš porodičnu anamnezu dijabetesa tipa 2 (roditelj, brat ili sestra)
• imaš 45 godina ili više
• imaš prekomjernu težinu ili pretilost (npr. BMI veći od 25)
• fizički si aktivan/aktivna manje od tri puta sedmično
• imaš ili si imao/la gestacijski dijabetes
• imaš visok krvni tlak i/ili povišen holesterol
• imaš predijabetes
• imaš sindrom policističnih jajnika (PCOS)

Zbog sporog razvoja simptoma, posebno je važno redovno posjećivati liječnika ako imaš faktore rizika, kako bi se povišen šećer otkrio na vrijeme. Ako uz T2D pratiš i povišen pritisak, pogledaj i: visok krvni tlak.

Komplikacije dijabetesa tipa 2

Nedijagnosticiran ili loše kontrolisan dijabetes tipa 2 s vremenom može oštetiti krvne žile i živce, što utiče na više organa. Dugoročne komplikacije mogu uključivati:

• kardiovaskularne bolesti (srčani i moždani udar)
• očnu bolest (retinopatija, makularni edem, glaukom)
• oštećenje bubrega
• oštećenje živaca (neuropatija)
• kožne probleme (suha koža, bakterijske i gljivične infekcije)
• probleme sa stopalima (čirevi, infekcije, gangrena)
• probleme oralnog zdravlja
• gubitak sluha
• probavne smetnje, uključujući gastroparezu
• seksualnu disfunkciju

Za zdravlje stopala i prevenciju komplikacija korisno je pročitati i: stopala.

Akutna (iznenadna i teška) komplikacija kod dijabetesa tipa 2 je hiperosmolarno hiperglikemijsko stanje (HHS). To je hitno stanje koje može biti opasno po život i obično nastaje kada je glukoza danima do sedmicama vrlo visoka, što vodi teškoj dehidraciji i konfuziji.

Dijagnoza i testovi

Kako se dijagnosticira dijabetes tipa 2?

Liječnici dijagnosticiraju dijabetes tipa 2 pomoću krvnih pretraga koje mjere nivo glukoze ili prosjek glukoze u posljednjim mjesecima. Najčešće se koriste:

• Test glukoze u plazmi natašte: radi se najčešće ujutro nakon 8 sati posta (bez hrane i pića osim vode). Rezultat 126 mg/dL ili više je u skladu s dijabetesom.
• Slučajni test glukoze u plazmi: može se uraditi u bilo kojem trenutku; vrijednost 200 mg/dL ili više (uz simptome) upućuje na dijabetes.
• A1C (HbA1C) test: pokazuje prosječnu glukozu u posljednja 2–3 mjeseca; rezultat 6,5% ili više je u skladu s dijabetesom.

U određenim situacijama liječnik može naručiti i testove na autoantitijela kako bi procijenio da li je u pitanju dijabetes tipa 1 umjesto tipa 2. Za dodatne provjerene informacije možeš pogledati vodiče na Mayo Clinic.

Liječenje i upravljanje

Kako se liječi dijabetes tipa 2?

Upravljanje dijabetesom tipa 2 obično se zasniva na tri ključna stuba:

• promjene načina života (više kretanja i prilagodba prehrane)
• lijekovi (po potrebi, prema preporuci liječnika)
• praćenje glukoze

Veći dio “svakodnevne kontrole” radiš ti uz vodstvo i podršku tima, koji često uključuje porodičnog liječnika ili endokrinologa, dijetetičara, edukatora za dijabetes (CDCES), oftalmologa i stomatologa. Podrška porodice i bliskih ljudi je važna jer dijabetes tip 2 često traži više manjih odluka svaki dan.

Tjelesna aktivnost

Redovna tjelesna aktivnost pomaže u kontroli dijabetesa tipa 2 jer:

• snižava šećer u krvi kratkoročno i dugoročno
• poboljšava cirkulaciju i krvni tlak
• pomaže u upravljanju stresom
• može doprinijeti gubitku kilograma
• povećava energiju i poboljšava raspoloženje

Razgovaraj s liječnikom prije početka programa vježbanja – posebno ako koristiš inzulin ili lijekove koji mogu povećati rizik od hipoglikemije. Opći cilj je oko 150 minuta sedmično aktivnosti umjerenog intenziteta.

Promjene u prehrani

Šta i kada jedeš direktno utiče na šećer u krvi. Zato se plan ishrane najčešće pravi individualno, zajedno s liječnikom ili dijetetičarom. Mnogim ljudima pomaže kada u osnovi jelovnika imaju:

• nemasne proteine
• povrće bez škroba
• izvore mononezasićenih i polinezasićenih masti
• složene ugljikohidrate (uz kontrolu porcija)

Neki ljudi istražuju i specifične pristupe ishrani; ako te zanima tema, pročitaj i: keto dijeta (uz napomenu da nije za svakoga i da se treba uskladiti s terapijom).

Lijekovi

Liječnik može preporučiti lijekove za kontrolu dijabetesa tipa 2, u zavisnosti od vrijednosti šećera, A1C, drugih bolesti i ciljeva liječenja. Najčešće opcije uključuju:

• Oralne lijekove za dijabetes: uzimaju se na usta i pomažu u kontroli glukoze. Postoji više grupa, a metformin je među najčešće propisivanim lijekovima. Nekad se kombinuje više lijekova.
• GLP-1 i dvostruki GLP-1/GIP agonisti: injekcioni lijekovi koji mogu pomoći u kontroli šećera, a kod nekih osoba i u kontroli tjelesne težine.
• Inzulin: sintetski inzulin direktno snižava glukozu. Neki ljudi s T2D će s vremenom trebati inzulin, uz druge lijekove ili umjesto njih.
• Lijekovi za prateća stanja: npr. za visoki krvni tlak ili povišen holesterol, koji su važni za prevenciju kardiovaskularnih komplikacija.

Praćenje glukoze

Praćenje glukoze pokazuje koliko dobro trenutni plan djeluje i pomaže u donošenju odluka o obrocima, aktivnosti i terapiji. Na šećer u krvi može utjecati mnogo faktora, uključujući stres, san, infekcije i promjene rutine. Neke utjecaje s vremenom možeš naučiti prepoznati, a neke je teško predvidjeti – zato je redovno mjerenje važno ako ti ga liječnik preporuči.

Dva najčešća načina kućnog praćenja su glukometar (ubod prsta) i/ili kontinuirani monitor glukoze (CGM). Liječnik će ti odrediti ciljni raspon vrijednosti.

Može li se dijabetes tipa 2 “preokrenuti”?

Dijabetes tipa 2 je hronična (dugotrajna) bolest, što znači da je kontrola potrebna do kraja života. Ne postoji “jedan lijek” koji ga trajno uklanja. Ipak, kod nekih ljudi je moguće postići dugotrajan period odlične kontrole (pa i normalizaciju vrijednosti) uz intenzivne promjene načina života i/ili terapiju, ali ako se kontrola prekine, šećer se obično ponovo povisi.

Kada potražiti liječnika?

Trebat će ti redovne kontrole kako bi se pratilo da li plan liječenja daje rezultate i da li se ciljevi mijenjaju s vremenom. Odmah se javi liječniku ako primijetiš simptome mogućih komplikacija.

Odmah potraži hitnu pomoć ako se pojave sljedeći upozoravajući znakovi:

• jaka konfuzija, izrazita žeđ i znakovi teške dehidracije (moguće HHS)
• vrlo visoke vrijednosti šećera uz slabost, pospanost ili promjenu svijesti
• teško disanje, jaka mučnina/povraćanje ili bol u stomaku
• znaci moždanog udara (nagla slabost jedne strane tijela, smetnje govora) ili jaka bol u prsima

Izgledi / prognoza

Što mogu očekivati ako imam dijabetes tipa 2?

Dijabetes tipa 2 zahtijeva svakodnevne odluke i dosljednost. Iako je stanje složeno i ponekad naporno, uz dobru edukaciju, alate i podršku većina ljudi može postići stabilnu kontrolu i voditi ispunjen život. Važno je dati prioritet i fizičkom i mentalnom zdravlju, jer dugotrajna briga o bolesti može biti psihički zahtjevna. Ako osjetiš simptome depresije, korisno je pročitati i: depresija.

Prognoza zavisi od više faktora, uključujući:

• dob u trenutku dijagnoze
• koliko često su vrijednosti šećera u ciljnom rasponu
• postojanje drugih stanja (npr. visoki krvni tlak ili holesterol)
• pristup zdravstvenoj zaštiti, lijekovima, alatima za praćenje i kvalitetnoj prehrani

Mogu li nešto uraditi da se osjećam bolje?

Osim medicinske skrbi i smjernica, ovo često pomaže u praksi:

• Ostani informiran/a: postavljaj pitanja i razumij svoje terapijske ciljeve.
• Pronađi zajednicu: podrška drugih ljudi s dijabetesom može olakšati svakodnevni “mentalni teret”.
• Brini o mentalnom zdravlju: kod dijabetesa su anksioznost i depresija češće, pa potraži stručnu pomoć ako prepoznaješ znakove.

Prevencija

Može li se dijabetes tipa 2 spriječiti?

Neke strategije mogu smanjiti rizik ili odgoditi početak dijabetesa tipa 2, kao što su:

• redovna tjelesna aktivnost (najmanje 150 minuta sedmično)
• postizanje i održavanje zdrave tjelesne težine
• hranljiva, uravnotežena prehrana
• prestanak pušenja

Ipak, kod nekih osoba genetski faktori mogu biti toliko izraženi da promjene načina života nisu dovoljne da potpuno spriječe razvoj T2D, ali i tada navike obično pomažu da se odgodi početak i smanji rizik od komplikacija. Za dodatne praktične smjernice o prevenciji i životu s T2D možeš pogledati i NHS.

Obavijest (sažetak)

Dijabetes tipa 2 zahtijeva stalnu, svakodnevnu brigu. U početku može biti teško, ali s vremenom se većina ljudi “uhoda” i bolje razumije kako tijelo reaguje na hranu, aktivnost, stres i terapiju. Timski rad s zdravstvenim osobljem i podrška bliskih ljudi mogu napraviti veliku razliku.

Disclaimer: Ovaj sadržaj je informativan i ne zamjenjuje pregled, dijagnozu niti terapiju. Za individualne preporuke obrati se svom liječniku.